Sve ekstremniji vremenski uvjeti, globalni porast temperature i razina mora, sve češći šumski požari, egzodus životinja u nova staništa ili njihovo izumiranje, samo su neke od posljedica globalnog zatopljenja, kojih nije pošteđen ni sektor vina i vinogradarstva.
Procjene su kako u najvećim vinskim regijama svijeta i do 15% vinograda godišnje nestane zbog suše pa se sve češće govori o potrebi ulaganja u obnovljive izvore energije i biološku raznolikost, o uštedi vode te “pametnijem” transportu.
– Procjene kako će temperature za samo 80 godina biti više 1,5–5,8˚C vrlo su izazovne za tehnologe i enologe. Globalno zatopljenje donosi nepredvidive vremenske uvjete, netipične za određene dijelove godine, a primjećujemo i trend snažnih mrazeva u kasno proljeće, nepredvidivih i velikih količina padalina u kratkom razdoblju, što se dugoročno može odraziti na količinu prihoda – kaže Martin Kovačević, glavni enolog Feravina.
Premještanje vinograda na više nadmorske visine i sadnja novih sorti nije rješenje, objašnjava. Vinari spas vide u potpunom smanjenju emisije stakleničkih plinova, smanjenju težine boce (lakša boca znači manje štetne emisije) te naljepnicama od recikliranog otpada – šećerne trske ili konoplje, koje su novi trend održivog pakiranja. Korištenje kišnice i solarnih panela, pošumljavanje zemljišta oko vinograda (jer su temperature niže tamo gdje je šuma, a bolesti vinove loze rjeđe), “recikliranje” CO2 tijekom fermentacije kako bi se proizvelo novo gorivo..., sve su to načini koji vode do samoodrživih vinarija, kazali su u Feravinu. (jra)
