U gotovo svim zemljama Europske unije starije osobe imaju niži ekvivalentni kućanski dohodak nego ostale dobne skupine. U Hrvatskoj je ekvivalentni kućanski dohodak starijih osoba niži od 20 do 40 posto od svih ostalih dobnih skupina.
UPOZNAJTE GOSPODINA FINA i SAZNAJTE KAKO DO 750 KUNA POTICAJA! KLIKNITE OVDJE!
Mirovinskim reformama nastoji se omogućiti pristojan životni standard starijih građana bez istodobnog nametanja prevelikog financijskog tereta sustavu javnih financija. U tome postoje različiti pristupi koji obuhvaćaju promjene u 'PAYGo' sustavima, prije svega povećanjem zakonske dobi za odlazak u mirovinu, drugačijim izračunom mirovine u kojem se uzimao cijeli radni vijek umjesto prijašnjih obično najboljih deset godina, povećanim kažnjavanjem prijevremenog umirovljenja, do uvođenja privatnih kapitaliziranih modela osobnih računa. Pritom su se opseg i obilježja reforme te posebnosti u izmjenama razlikovale u pojedinim zemljama što je posljedica različitih stavova, postojećih problema u mirovinskom sustavu i prioriteta.
Žene u mirovini provedu 28 godina
Najvažniji razlozi teškoća u hrvatskom mirovinskom sustavu mogu se grupirati u dvije skupine: demografski i sistemski. Demografski razlozi vezani su za starenje stanovništva. Sistemski razlozi su rani odlazak u mirovinu. Kako se u Hrvatskoj razmjerno rano odlazi u mirovinu – krajem 2018. novi starosni umirovljenici imali su 62,5 godine, muškarci 63 godine i 5 mjeseci, a žene 61 i 4 mjeseca – to znači dugo prosječno korištenje mirovine. Starosni umirovljenici 21 godinu, muškarci gotovo 19 (18 godina i 11 mjeseci), a žene 28 godina i 3 mjeseca. Prosječna dob novih korisnika mirovina koji su krajem kolovoza 2020. ostvarili pravo na starosnu mirovinu iznosila je 62 godine i 11 mjeseci, i to 63 godine i 7 mjeseci za muškarce i 62 godine za žene.
Već je dosta napravljeno u izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu muškaraca i žena. U daljnjim aktivnostima sigurno će trebati dosljedno poštivati (i možda ipak ubrzati) provedbu odluke o povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina. Presudno je uskladiti zakonsku i stvarnu dob umirovljenja. To sigurno nije ugodno i građani se tome protive, ali je jedini način da bi se sačuvao mirovinski sustav. To se može napraviti ili aktuarski točnom penalizacijom prijevremenog umirovljenja, ili odgovarajućim povećanjem mirovina za duži ostanak u svijetu rada, kao je i napravljen nedavnim zakonskim promjenama. Potrebno je poticati starije osobe da ostanu raditi jer usprkos krizi uslijed COVID-19, Hrvatskoj će opet nedostajati radnika.
Prinosi iznad procjena
Mirovinska reforma je jako složena. Gubici su neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine. Koristi su nevidljive, dugoročne, raspršene i, naravno, izazivaju protivljenje osiguranika. Ali, te su promjene nužne ako se želi očuvati mirovinski sustav u promijenjenim uvjetima života i rada.
Na samom početku uvođenja mirovinske reforme 2002. optimistične prognoze govorile su o mogućim prinosima obveznih fondova od 2% iznad stope inflacije. Hrvatski obvezni mirovinski fondovi (OMF) ostvarili su daleko zavidnije rezultate, bez obzira na činjenicu da je tijekom promatranog razdoblja globalno i hrvatsko tržište kapitala pogodila najveća gospodarska kriza. Osim toga, anualizirani prosječni prinosi domaćih obveznih mirovinskih fondova od osnivanja do 2017. ostvareni su na razini gotovo 5,8%, što pokazuje da se ispunjavaju najvažniji ciljevi mirovinske reforme pokrenute 2002. U 2018. povrat OMF-ova bio je nešto niži (Mirex A 0,8%, Mirex B 1,0% i Mirex C 2,9%), ali su u 2019. fondovi opet ostvarili vrlo visoki povrat (Mirex A 13,2%, Mirex B 9,0% i Mirex C 5,4%).
UPOZNAJTE GOSPODINA FINA i SAZNAJTE KAKO DO 750 KUNA POTICAJA! KLIKNITE OVDJE!
Nema sumnje kako su drugi i treći stup jako bitni u poboljšanju materijalnog položaja današnjih aktivnih građana, budućih umirovljenika. Zasad se nedovoljno koristi dobrovoljno mirovinsko osiguranja. Prikupljanje štednje u okviru trećeg stupa mirovinskog osiguranja odvija se putem dobrovoljnih mirovinskih fondova, dok isplatu mirovina obavljaju mirovinska osiguravajuća društva, a iznimno i mirovinska društva. Osiguranik trećeg stupa može biti bilo koja punoljetna osoba koja ima prebivalište u Hrvatskoj. Građani imaju potpunu slobodu odlučivanja o tome hoće li se osigurati ili ne, mogućnost osiguranja u dva ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova, mogućnost izbora mirovinskog programa, veću slobodu odlučivanja o imovini u koju će se investirati doprinosi, šire mogućnosti ugovaranja vrste i oblika mirovine. Visina mirovine u drugom i trećem stupu izravno ovisi o visini uplaćenih doprinosa, a to je u skladu s načelom definiranih doprinosa. Za razliku od obveznog mirovinskog fonda, u slučaju dobrovoljnog mirovinskog fonda, osiguranik istodobno može biti član jednog ili više fondova, pri čemu u jednom od njih ostvaruje pravo na isplatu državnih poticajnih sredstava. Mirovinski fond je imovina bez pravne osobnosti i u njemu se prikuplja novac koji uplaćuju njegovi članovi, koji su ujedno i vlasnici fonda. Zadaća je društva koje upravlja mirovinskim fondom ulaganje tog novca radi povećanja vrijednosti imovine fonda. Cilj je takvog ulaganja svakom članu fonda omogućiti isplatu što veće mirovine u budućnosti.
Upoznajte gospodina Fina na Viberu!
Kako dobiti do 750 kuna poticaja godišnje na dobrovoljnu mirovinsku štednju, kako odabrati mirovinski fond, kako mirovinski fondovi ulažu naš novac i ostvaruju prinose? Doznajte u razgovoru s Gospodinom Finom, prvim virtualnim financijskim pomoćnikom mirovinskih fondova, koji daje korisne informacije o drugom i trećem mirovinskom stupu te vam pomaže štedjeti za mirovinu. Nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip i u suradnji s bihevioralnom stručnjakinjom sa ZŠEM-a dr. sc. Andrijanom Mušurom Gabor.
'Neovisno o tome jeste li mirovinski znalac ili ste tek dobili prvi posao, Gospodin Fin je definitivno osoba s kojom želite pročavrljati!', ističe Andrijana Mušura Gabor. 'Tehnološka revolucija pokrenuta pojavom tehnologija kao što su 'cloud' i 'mobile computing', 'big data analytics' i 'machine learning' otvara potpuno nove servise i mogućnosti koje države na svim razinama mogu pružiti svojim građanima. Ove tehnologije odavno nisu rezervirane samo za Fortune 500 kompanije i građani s pravom očekuju efikasne digitalne servise u raznim područjima života, a jedno od važnijih je upravljanje osobnim financijama. Digitalizacija društva za rezultat treba imati povećanu efikasnost i olakšane procese, a to će u konačnici doprinijeti povećanju zadovoljstva građana. Tehnologija tako donosi značajnu korist zajednici i cijelom društvu', poručuju iz Infobipa. S Gospodinom Finom možete odmah razgovarati na Viberu!
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Večernjeg i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.
