I ako se u ovo doba godine mogu prilično pouzdano prognozirati trendovi općih gospodarskih kretanja u onoj koja slijedi, ove je godine to izrazito teško. Sve prognoze i očekivanja izložene su negativnim rizicima više nego ikad zbog neizvjesnosti razvoja epidemije i njezina kraja.
Tako zasad viđenja sljedeće g dine temeljimo na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja i da će epidemija završiti prije sljedeće godine ili barem na njenome početku. Na tome temelju vidim 2021. kao godinu umjerenoga rasta, ali oporavak će biti postupan i trajat će barem dvije godine.
No, zabrinjava me korporativni pesimizam kojega su naše članice izrazile u anketi o poslovnim očekivanjima u rujnu, iako su mjerama pomoći gospodarstvu bile načelno zadovoljne te uspjele u velikoj mjeri ipak opstati i ne znatnije ugroziti zaposlenost. To godišnje istraživanje koje HGK provodi već 18 godina, pokazalo je dosad neviđenu količinu pesimizma temeljenu na zabrinutosti oko otplate dugova nakon prestanka moratorija i izvanrednih pomoći države.
Još je lošija činjenica da Hrvatska ovdje nije izuzetak jer snažan pesimizam u očekivanjima za sljedeću godinu pokazali su i poduzetnici iz 28 europskih zemalja koje su sudjelovale u istom istraživanju. Zabrinjava nas i prognoza Ministarstva financija o gospodarskome rastu od tek nešto iznad 3% u 2022. i 2023. Moramo učiniti više da se omogući rast iznad 5% u godinama konjunkture. Vlada je pružila uvjete za trenutno preživljavanje, no ne možemo, niti trebamo, opstanak više temeljiti na tim osnovama.
Od države očekujem da provede stvarne reforme koje će ojačati i olakšati okvir za poslovanje i stimulirati poduzetništvo kako bi poduzetnici trebali manje državne pomoći u krizama koje će opet doći. Sada se treba usredotočiti i na materijalizaciju koristi koje Hrvatska ima članstvom u EU odnosno financiranju projekata iz fondova Unije, osobito u sferi projekata privatnog sektora gdje su privatne tvrtke korisnici, a ne samo izvođači.
