Sporno poslovanje u prošlosti vezano za InterInu, neprijavljene skupe nekretnine u Londonu u imovinskoj kartici, pa u konačnici i neaktivno sudjelovanje u restrukturiranju Petrokemije, Josipa Jagušta ipak su stajale čelne pozicije u toj kutinskoj tvrtki. Da Vlada priprema njegovu smjenu, nagađalo se već dulje vrijeme, no kako doznajemo, čekalo se da Jagušt sam odstupi, a s obzirom na to da se to nije dogodilo, morala ga je smijeniti Vlada.
Na mjesto predsjednika uprave Petrokemije dolazi Dragan Marčinko, dosadašnji predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora.
Namještanje cijene?
Marčinko je, između ostalog, gradio karijeru u Agrokorovu Belju i PIK-u Vrbovec, gdje je uspješno proveo proces restrukturiranja, koje upravo i slijedi Petrokemiji.
– Planu restrukturiranja u Petrokemiji pristupit će se odmah i vjerujem u uspješnu budućnost kompanije – najavljuje Marčinko, no o detaljima, kaže, još ne može govoriti.
Kako doznajemo od izvora bliskih Petrokemiji, Jagušt je pao upravo zbog lošeg poslovanja, odnosno kočenja procesa restrukturiranja. Špekulira se i da to nije radio zato što nije znao, nego iz interesa da tvrtka ima što manju cijenu i da se takva zatim proda određenom ulagaču, a koji bi, prema planu, uskoro i trebao ući u Petrokemiju. Jaguštu se zamjera i, doznajemo, bliska povezanost sa sindikatima.
– Jedno su pregovori i dogovori sa sindikatima, ali drugo ako jedan drugome drže svijeću – kaže naš sugovornik. Tvrdi da je zato i bolje da na čelnu poziciju dolazi netko tko nije s tog područja i ima moderniji pristup vođenja kompanije. Ime Josipa Jagušta postalo je najzanimljivije kada je otkriveno da ima atraktivnu kuću u Londonu koja vrijedi milijune, a koju nije upisao u imovinsku karticu. Tada se počela i otvarati priča o njegovim poslovima u nekadašnjoj londonskoj podružnici InterIni i sumnjivim poslovima s dobavom plina. A onda je postala upitna i imovina i konačno pitanje – koji mu je interes upravljanja Petrokemijom.
Jeftin plin ili tržište?
Petrokemija je ovaj mjesec dokapitalizirana, najvećim dijelom od države i mirovinskih fondova, a sada treba krenuti u proces restrukturiranja, koji je odobren još u svibnju, ali gotovo netaknut, a zatim u pronalazak strateškog partnera.
Interes ulagača je velik. U jednoj su skupini oni koji imaju jeftin plin poput, primjerice, Gazproma, Novateka... U drugoj su oni koji imaju tržište, među njima su Borealis, Agrofert, Ameropa... Privatni dioničari, kako smo već pisali, više navijaju za drugu skupinu ulagača jer te tvrtke mogu jamčiti siguran plasman kutinskih proizvoda.
No, u konačnici, odlučit će država.
>> Vlada AUDIO-u odobrila stjecanje dionica Petrokemije
