Hrvatska narodna banka otvorit će u studenom novu kreditnu liniju prema bankama i gospodarstvu, ali detalji programa bit će poznati tek nakon što se završe obvezne konzultacije s Europskom središnjom bankom.
Novi mehanizam
Nakon ulaska Hrvatske u EU, monetarne se vlasti također moraju konzultirati s centralom u Frankfurtu o svojim potezima pa se čeka zeleno svjetlo i za novu kreditnu liniju. Trebao bi to biti treći pokušaj HNB-a od 2008. da potakne banke na jače kreditiranje gospodarstva. Pretpostavlja se da bi se kapital osigurao spuštanjem obvezne rezerve, ali ono ne bi bilo linearno niti bi se postavljali financijski limiti. Bio bi to neki oblik kreditiranja poslovnih banaka uz nultu kamatnu stopu.
HNB će osigurati sredstava koliko god banke budu imale programa i kreditnih linija, kaže sugovornik upućen u pripremu programa. Razrađuju se mehanizmi koji će spriječiti banke da povuku sredstva iz HNB-a i ne usmjeravaju ih u kreditiranje gospodarstva, već njima rješavaju neke svoje pozicije, kao što se to događalo prije.
U prethodna dva programa HNB je spuštanjem obvezne pričuve oslobodio oko 6 milijardi kuna, koji su, uz sredstva državnog HBOR-a, trebali rezultirati kreditnim linijama teškim 13 milijardi kuna. Spuštanje pričuve nije pratilo kreditiranje u željenoj mjeri pa su i sredstva koja je država izdvojila preko HBOR-a većim dijelom ostala neiskorištena. Inače, krediti iz tog paketa bili su oko dva postotna poena jeftiniji od tržišnih, a odobravali su se na aukcijama HBOR-a. Po svemu sudeći, aukcije će zamijeniti novi način distribucije, ali o detaljima će u HNB-u govoriti tek nakon što se usuglase s Frankfurtom.
Pretpostavlja se da je i državni vrh upućen u novi program, a guverner Vujčić bio je jedan od sudionika prošlotjednog hrvatskog investicijskog foruma u Londonu.
– Takvo predstavljanje zemlje jedini je način da se privuku investicije. No, jedna prezentacija nije dovoljna, potrebno ih je 30 na svim stranama svijeta od Europe, Azije, Amerike, Bliskog istoka, svuda gdje ima kapitala i interesa. Za državu naše veličine fantastična bi stvar bila kad bi se iz trideset foruma dobile tri dobre investicije – komentira guverner Boris Vujčić. Otkako je na toj funkciji, Vujčić ponavlja da Hrvatska mora temeljiti rast na priljevu kapitala, ali ne dužničkog nego izravnog, za izvozno-orijentirane investicije.
Problem je klima
Iz središnje banke opet ponavljaju da temeljni problem zemlje nije u monetarnoj politici i količini novca u optjecaju već u poslovnoj klimi i okruženju bitno lošijem od konkurentskih zemalja. HNB je pretpostavio lagani oporavak u drugom kvartalu ove godine i stagnaciju u trećem, ali stav je njihovih analitičara da "očekivanja gospodarskog rasta u idućim godinama ostaju i dalje slaba". Ubrzanju rasta može naglašenije pridonijeti samo poboljšanje konkurentnosti domaćega gospodarstva na osnovi opsežnijih strukturnih reforma, navode analitičari HNB-a u posljednjem biltenu.
Među njima su i promjene na tržištu rada, a prezentacija koju je Vujčić iznio u Londonu pokazuje određeni napredak. Hrvatska je od 2008. dosad kroz propise smanjila zaštitu radnika zaposlenih na neodređeno, a kod privremenih ugovora o radu ionako ima nižu zaštitu zaposlenika od većine tranzicijskih zemalja. Posljednji podaci o kreditnoj aktivnosti banaka pokazuju da se ukupno financiranje poduzeća u drugom tromjesečju blago povećalo, ali na godišnjoj razini stagnira. Uvjeti financiranja stanovništva ostali su nepovoljni, a sektor države jedini bilježi značajan rast kredita.
>>Vujčić: Ulazak u EBU-u za nas bi bio skok u nepoznato
