Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je konferenciji "Što uvođenje eura donosi malom i srednjem poduzetništvu?", kako će se tek sljedeće godine moći znati točan datum prelaska s kune na euro, ali i da će se dogodine provoditi snažna kampanja kako bi javnost bila točno informirana o svemu što taj prelazak donosi.
Na konferenciju koju je organizirao dnevnik 24 sata, guverner Hrvatske narodne banke naglasio je da Hrvatska ima ciljni datum prelaska na euro, ali da će se tek sljedeće godine moći znati točan datum prelaska na euro.
"Ako će to biti 1. siječnja 2023., imamo još samo 14 mjeseci. Nekima se to može činiti mnogo, ali za sam proces to je relativno malo vremena", kazao je Vujčić, dodavši da će se sljedeće godine početi sa još širom kampanjom informiranja građana i gospodarstvenika o tome koje su karakteristike prelaska s kune na euro.
Bit će, kako je rekao, donesem zakon koji će precizno odrediti kako će se transfer iz kune na euro događati, a temeljni princip bit će zaštita potrošača tako da tijekom same tranzicije potrošači ne mogu doći u lošiji položaj nego što su bili prije toga i što se tiče konverzije depozita i što se tiče konverzije kredita. Sve to vrijedi i za poduzeća.
"Iskustva svih zemalja koje su do sada ušle u eurozonu pokazuju da je rast plaća bio viši od rasta cijena, a standard života stanovništva porastao i zbog toga je potpora u zemljama koje su do sada uvele euro vrlo visoka", istaknuo je Vujčić. U drugim tranzicijskim zemljama koje su uvele euro potpora je oko 80 posto što po Vujčiću dokazuje da je strah od pada standarda bezrazložan.
"I mi ćemo u kampanji koju ćemo voditi iduće godine tu poruku ponavljati", naveo je guverner. Kazao je i da se mehanizam dvojnog iskazivanja cijena pokazao vrlo korisnim u drugim zemljama. Dvojno iskazivanje cijena neće zahvatiti samo cijene u dućanima već i plaće, sve vrste naknada, usluga i sl., da bi se ljudi mogli naviknuti na nove cijene.
Poduzećima će biti ponuđen etički kodeks kojem mogu pristupiti i kojim se obvezuju na fer postupak u tranziciji s kune na euro, a oni koji na to pristanu dobit će naljepnicu. S druge strane, postojat će i crna lista na kojoj će potrošači moći izvijestiti o onima koji se neće pridržavati propisanog načina tranzicije.
O logističkom poslu, istaknuo je, zamjene novca radi se već godinu i pol i pripreme su već u tijeku.
"Bit će dosta zahtjevno s jedne strane povući iz optjecaja postojeće kovanice i novčanice - 1,1 milijardu kovanica i 500 milijuna komada novčanica - bit će dosta zahtjevno pohraniti na tri godine te kovanice. Tu su pripreme odmakle dosta daleko, sve se pokušava organizirati s Hrvatskom vojskom jer nemamo prostor da mi to logistički obavimo. Isto tako, moramo imati i određenu količinu novčanica i kovanica eura koje ćemo plasirati gospodarstvu i ljudima", naveo je Vujčić.
Postojat će i tzv. starter kitovi preko kojih će ljudi moći dobiti različite denominacije eura koje će se distribuirati kroz poštu, Finu i banke, a postojat će i predopskrba eura poduzeća, koja će ići prije same konverzije. Inače, dva tjedna nakon uvođenja eura moći će se plaćati i kunama i eurima.
Ministar financija Zdravko Marić također je istaknuo da ćemo euro, po aktualnim projekcijama, moći uvesti najranije 1. siječnja 2023.
Dodao je kako su u tzv. čekaonici uvođenja eura neke zemlje, poput Litve, bile više od deset godina, a Slovenija nešto više od 900 dana. Dualno iskazivanje cijena, naveo je, bit će pet mjeseci prije uvođenja i godinu dana kasnije. Zamjenu kuna u euro određeno vrijeme provodit će banke, a HNB puno dulje. Po Mariću, zakon o euru trebao bi se donijeti na proljeće iduće godine.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec očekuje problem u samom dijelu prilagodbe, u spomenutih 14 dana kada će se plaćati obim valutama. Prije svega muči ga prilagodba svih programa, jer se zahvati moraju raditi i u poslovnim knjigama, a postojat će problem i s fiskalizacijom.
"Postavljamo pitanje što će biti ako netko 15. dan fiskalizira račun a kupac ima samo kune, to su problemi koje mi već sada vidimo", naglasio je Ranogajec, dodavši kako će najvažnija biti edukacija, a za to očekuje potporu države.
Kazao je i da je prelazak na euro neminovan i da će on donijeti puno više koristi nego štete, ali i da se ne bi smjelo dogoditi ono što se dogodilo s njemačkom markom i eurom kada je ono što je stajalo jednu marku zaokruženo na jedan euro.
Pogledajte video: RF i sindikati: Minimalnu plaću hitno bi trebalo povećati na 5.000 kuna
to što banke pljačkaju građane to ga ne zanima samo gleda u euro i prema poslodavcima iz brisela...