Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta govori o novim poreznim opterećenjima, skorom skupljem zaduživanju i rastu javnog duga.
Vlada opet izlaz nalazi u povećanju poreza...
Mi smo svoj porezni potencijal iskoristili, sve se to prelama na potrošnji i investicijskom kapacitetu. Za Vladu bi bilo bolje da nije toliko mijenjala poreznu politiku i da je odmah krenula s boljom naplatom i disciplinom te se okrenula rezanju, odnosno potrebnim reformama. No na rashodnoj strani opet nema pomaka. To još može donekle ići dok su kamatne stope na tržištu niske, ali i to će se promijeniti. Kamate i javni dug nisu na našoj strani.
Javni dug će i dalje rasti?
Javni dug sada je na 70 posto BDP-a, po novoj metodologiji bit će 85 posto, a uz ovaj tempo godišnjeg rasta od 5-6 posto doći ćemo za 2,5-3 godine do 100 posto, kada ćemo morati dogovoriti reprogram duga s Bruxellesom.
Vlada je imala u planu još neke poreze, znači oni prostor vide?
Mislim da se porez na imovinu neće uvesti jer bi to značilo novi teret od 3,6 milijardi kuna i bio bi uvod u novu recesiju. Ako HNS pristane, mogao bi se uvesti porez na drugi dohodak te ukinuti olakšica za reinvestiranu dobit. Trošarine na energente na gornjoj su granici pa prostora još ostaje na onima za duhanske prerađevine.
Smanjeni su rashodi samo odgoda plaćanja ili su sporni s pravne strane?
Smanjenje plaća u javnom sektoru znači i promjenu kolektivnih ugovora, što bi moglo povući i tužbe. Smanjenje subvencija za, primjerice, poljoprivredu samo odgađa plaćanje, a taj se dug godinama kumulira, isto kao i za brodogradnju.
Ne treba biti doktor da bi se uvidjelo da bez proizvodnje ne možemo naprijed. A da ćemo imati dug 100% GDP-a vrlo brzo ne treba biti ni matematičar. Hrvate malo zanimaju gospodarske teme što se vidi i po ovim komentarima,, važnije su ideološke teme koje im servira trenutna vlast jer je nesposobna i neodlučna uhvatiti se u koštac s godpodarstvom pa je lakše laprdati o LGBT zajednicama i pravima manjina. To će nam donijeti blagostanje. Ni lovu iz EU fondova nisu sposobni potegnuti ali zato ih uredno moraju puniti. Analize i sinteze naših nazovi ekonomista ne vrijede ni pišljiva boba. Ne treba ih ni slušati jer nikada nisu jasno rekli što je rješenje ili put k rješenju gospodarskih problema jezikom koji svatko razumije. Da iole vrijede već bi se "izvezli" na zapad, a ne bi mlatili praznu slamu na TV i po novinama. Moramo se okrenuti tehničkim i prirodnim strukama tj. ljudima koji racionalno promišljaju i koji bi malim i jednostavnim koracima trebali reorganizirati ono što je ostalo od gospodarstva tj. industrije i poljoprivrede. Od turizma se živjeti ne može (samo mali broj ljudi to može i to nam u konačnici vrlo malo pomaže, primjer je prošla sezona, nikad bolja, a stanje u gospodarstvu nikad gore). Ne kažem da turizam treba zanemariti, dapače treba ga unaprijediti koliko je moguće ali bez gradnje novih apartmana koji nema smisla. Ovu vlast pod hitno smjeniti i dati šansu mlađim ljudima bez obzira na stranke i okaniti se ideologije, prihvatiti se preustroja države (smanjiti administraciju pod hitno i natjerati ih da počmu misliti o sebi bez državne sise), početi napokon rezati rashodovnu stranu svugdje gdje je moguće, a ne trošiti lovu na tuđa auta, na primjer. Moglo bi se 2 dana nabrajati gdje bi se lova mogla uštediti ali jednako je bitno pronaći način kako stvoriti novu vrijednost jer bez toga nema dalje. Zato još jednom velim, s ovakvim ekonomistima koje imamo nikad nećemo naprijed, oni su samo teret i to beskoristan. Više bi nam vrijedio jedan pametan inženjer tehničke ili prirodne struke nego 100 ekonomista samo je problem što za takve više nemamo radnih mjesta jer smo ih "ubili" i zato tim ljudima bar treba omogućiti da ih sami stvore gdje je moguće. To će ići teško ali mora se od nečega početi ponovno stvarati industrija. Nema nam druge.