Ugrozilo bi 800 radnih mjesta

'Zabrana plastičnih vrećica nanijela bi dodatan udar hrvatskom gospodarstvu'

Vrećice
Foto: Shutterstock
1/3
09.04.2020.
u 10:38

Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini

Zabrana plastičnih vrećica za nošenje, o kojoj se već duže govori u javnosti te se uskoro očekuje nova zakonska regulacija po tom pitanju, Hrvatskoj bi u stvari donijela više negativnih posljedica nego željenih rezultata. Stav je to proizvođača plastičnih vrećica.

– Prvenstveno, bez stvarne potrebe bi se ugrozilo oko 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama, a zabrana bi predstavljala dodatni udar na ovu granu industrije, povrh zahtjeva EK o smanjenju korištenja istih. Plastične vrećice imaju brojne prednosti nad onima od drugih materijala, a njihov potencijalan utjecaj na zagađivanje okoliša može se uvelike minimizirati uspostavom sustava kružnog gospodarstva – rekao je Danijel Drčić, vlasnik i direktor tvrtke Optiplast.

Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini.

EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice.

– Plastika nije neprijatelj. Brojne informacije koje se mogu pronaći na internetu često naprosto nisu istinite i nemaju uporište u znanosti. Plastične vrećice su za neke primjene nezamjenljive, primjerice za nošenje svježeg mesa ili voća i povrća, a alternative koje se nude često su ekološki nepovoljnije, opasnije, nehigijenskije i skuplje. Umjesto tankih i laganih vrećica od polietilena visoke ili niske gustoće, sada se nude deblje, teže i skuplje jednokratne papirnate i biorazgradljive plastične vrećice te višekratne plastične torbe od polietilena, polipropilena ili poli(etilen-tereftalata) za čiju se proizvodnju troši više goriva, vode i sirovina, dok bi se prve mogle adekvatno zbrinuti i reciklirati u centrima za gospodarenje otpadom – izjavila je mr. sc. Maja Rujnić Havstad, s Katedre za preradu polimera FSB-a.

Ključne riječi

Komentara 1

ET
etizop12
12:34 09.04.2020.

Pa da bolje da se ugrozi priroda i zagadi sve kaj se moze sa plastičnim vrecicama nego da njih 800 počnu proizvoditi recimo papirnate čaše... Jbt koji idiotizam u ovoj zemlji i koja pogrešna mjerila i stavovi...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije