Europska investicijska banka otvorila je ured u Hrvatskoj odmah nakon pridruženja EU i otad preko HBOR-a i poslovnih banaka izdašno kreditira infrastrukturne i ostale projekte koji su joj strateški interes. O dosadašnjem radu i planovima razgovarali smo s Darijem Scannapiecom, potpredsjednikom EIB-a zaduženim za Mediteran, a među ostalim zemaljama, i za Hrvatsku.
Kako biste sumirali razdoblje od otvaranja hrvatskog ureda?
Ured je osnovan kako bismo dali što veći doprinos razvoju gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta u Hrvatskoj kao najmlađoj članici EU. To su dvije osnovne zadaće EIB-a kao razvojne banke EU. Vrlo je važno što je za voditelja ureda došao gospodin Kovačev, koji ima dugogodišnje iskustvo u razvojnom bankarstvu i dobro poznaje prilike. Zahvaljujući i vrlo profesionalnom timu u našoj središnjici u Luxembourgu koji je zadužen za Hrvatsku, prošle je godine odobreno gotovo 50% više sredstava za projekte u Hrvatskoj u odnosu na 2015. Usto, znatno je unaprijeđen vidljivost rada EIB-a.
Koliko ste projekata dosad realizirali i u kojem volumenu, koliko je novih u planu?
Dosad je EIB za projekte u Hrvatskoj odobrio više od 5 mlrd. eura podržavši tisuće projekata u gospodarstvu i infrastrukturi uglavnom preko posrednika, državne razvojne banke HBOR-a, ali i poslovnih banaka s kojima imamo ugovore o okvirnim kreditima. U sljedećem razdoblju nastojat ćemo proširiti suradnju s našim partnerima u Hrvatskoj, ali i povećati broj izravno odobrenih kredita za veće projekte. Osim EIB-a, koji podržava gospodarstvo prateći projekte uglavnom zajmovima, Europski investicijski fond (EIF), sastavni dio EIB-ove grupe, iako manji u opsegu, može biti važan za hrvatska mala i srednja poduzeća koja u pravilu trebaju dokapitalizaciju.
Koji su vam sektori zanimljivi?
Svaki koji doprinosi rastu gospodarstva i izravno ili posredno stvara nova radna mjesta. Financiramo projekte u poljoprivredi i turizmu, industriji i infrastrukturi. Naši prioriteti su i projekti koji imaju elemente zaštite okoliša ili inovatorstva. Također, posebnu brigu vodimo o malom i srednjem poduzetništvu te infrastrukturi. Zajedno s Europskom komisijom provodimo Plan ulaganja za Europu, tzv. Junckerov plan, u sklopu kojeg nastojimo poboljšati ulagačku klimu, poboljšati dostupnost financiranja pružanjem tehničke pomoći i privući sredstva za ulaganje, posebno od privatnih banaka i privatnih poduzetnika. Namjera je do kraja 2018. privući više od 315 mlrd. eura za investiranje u sklopu EU te produžiti plan do 2020. i ukupno uložiti 500 mlrd. eura. Prihvatljivi su svi sektori gospodarstva uključujući istraživanje i razvoj, ulaganje u obrazovanje, zdravstvo, informacijske tehnologije, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.
Koliko su vam u fokusu veliki kapitalni projekti, a koliko mala i srednja poduzeća?
Ponajprije vodimo računa o isplativosti projekta, doprinosu razvoju gospodarstva, svrstava li se u neku skupinu prioriteta, a veličina jedino određuje može li se financirati izravno od EIB-a ili preko posrednika. Posebno nastojimo potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a prošla je godina bila rekordna po takvom ulaganju – odobreno je ukupno 33 mlrd. eura. Naš pravi uspjeh se, međutim, mora mjeriti kroz utjecaj na terenu. U tom pogledu, novi krediti, jamstva i ulaganja u kapital potaknut će više od 90 mlrd. eura za ulaganje u nekoliko stotina tisuća manjih poduzeća. Samo u 2016. rekordan broj od 300.000 manjih tvrtki, koje zapošljavaju 4,4 milijuna ljudi, koristilo je sredstva EIB grupe: od početnika i mikro-poduzeća do inovativnih srednje velikih.
Kako ide projekt poticanja zapošljavanja mladih?
Jedan od najvećih izazova Europe jest nezaposlenost mladih. Kako bi ostala inovativno i konkurentno tržište, potrebno je što žurnije obučiti mlade za posao. Takav izniman problem zahtijeva sustavno i usklađeno rješavanje. U 2016. EIB je s HBOR-om ugovorio dva nova kredita u ukupnom iznosu od 400 mil. eura radi potpore projektima domaćih malih i srednjih poduzeća, kao i drugim prioritetnim projektima. Jedan od tih novih kredita dio je EIB-ove Inicijative za zapošljavanje mladih u čijem okviru EIB i HBOR pružaju dodatnu potporu krajnjim korisnicima koji mogu dokazati da su njihovi investicijski projekti, financirani iz ovog instrumenta, doprinijeli otvaranju radnih mjesta za mlade. Prema anketi koju je EIB provodio 2014., program ulaganja za mlade utjecao je na zapošljavanje oko 800 tisuća mladih ljudi od početka provođenja 2013. do kraja 2014. Rezultati ankete upućuju na to da oko 26 tisuća novih radnih mjesta za mlade ne bi bilo otvoreno da nije bilo podrške EIB-a.
Kakva je strategija za Hrvatsku?
EIB grupacija nastavit će podržavati rast gospodarstva i zapošljavanje u Hrvatskoj i jačati njezinu konkurentnost. Nastojat ćemo izvrsne rezultate iz 2016. ponoviti u 2017. Žarište interesa bit će podrška razvoju i poboljšanju regionalne infrastrukture, naročito u sektorima energetike, prometa i društvenog poduzetništva, kao i nastavak korištenja darovnica EU s prioritetima u malom i srednjem gospodarstvu, zaštiti okoliša i uslugama.
