Budući da kretanja na financijskim tržištima svojom kupnjom i prodajom uzrokuju ljudi, koji su po prirodi emotivni i često neracionalni, vrijednost svih financijskih instrumenata oduvijek pretjerano raste ili pada.
Sa dolaskom financijske krize i mnogo većim uplitanjem država i centralnih banaka u kretanja na burzama, došlo je do nove faze iracionalnosti financijskih tržišta i naizgled paradoksalnih situacija.
Odjednom su dobre vijesti tumačene kao loše, a loše vijesti kao dobre. Na bilo kakvu vijest o popravljanju gospodarske situacije u SAD-u, dionice diljem svijeta bi počele naglo padati jer su investitori smatrali da raste vjerojatnost prestanka masovnog ubrizgavanja novca u financijski sustav od strane američke centrane banke. U slučaju vijesti o pogoršanju gospodarske situacije, dionice bi počele naglo rasti jer su investitori smatrali da će centralna banka nastaviti ubrizgavati novac u financijski sustav, te će to prije ili kasnije dovesti do većih prihoda kompanija što će opravdati rasti cijena dionica. Posljednjih nekoliko tjedana ponovno se događaju paradoksalna kretanja na mnogim tržištima.
Na valutnom tržištu američki dolar slabi, iako je američko gospodarstvo u osjetno boljem stanju nego ostala razvijena gospodarstva. S druge strane euro jača, iako je eurozona i dalje u ozbiljnim problemima te je Europska centralna banka najavila da postoji realna mogućnost da će na idućem sastanku guvernera donijeti oduku o dodatnom monetarnom popuštanju što tradicionalno loše utječe na valutu.
Japanska centralna banka je nedavno, po prvi puta u povijesti i potpuno neočekivano, kamatne stope spustila ispod nule, što znači da je sada prinos na štednju u jenima još niži nego je bio. No čak ni ta odluka nije spriječila značajno jačanje jena u posljednja dva tjedna.
I na tržištu zlata se također događaju naizgled neuobičajeni pomaci. Jedan od najvažnijih razloga rasta cijene zlata je rast stope inflacije u najvažnijim gospodarstvima na svijetu. Zadnjih mjeseci odluke i najave tri najveće i najvažnije centralne banke na svijetu (američke, europske i japanske) ukazuju da je stopa inflacije mnogo niža nego se očekivalo, no cijena zlata je u samo mjesec dana porasla 12%.
Investitori na naftnom tržištu također su promijenili način razmišljanja. U posljednjih godinu dana su počeli potpuno ignorirati ratne sukobe i političke napetosti na bliskom istoku, napetosti između Zapada i Rusije, te masovno otkazivanje važnih energetskih projekata koji bi mogli uzrokovati nestašicu nafte u bliskoj budućnosti, te i dalje prodaju naftu isključivo na temelju trenutnih zaliha koje se mogu preko noći značajno smanjiti.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da su trenutna kretanja na tržištima privremena anomalija nastala na temelju prevelike količine novca uložene na temelju neostvarenih očekivanja o nastavku stabilnog kretanja vrijednosti financijskih instumenata u određenom smjeru. Čim je došlo do malog kretanja u
neočekivanom smjeru, nastala je panika i došlo je do masovnog zatvaranja pozicija po cijeni lošojoj od planirane na što je dio investitora bio prisiljen radi smanjivanja rizika.
Tržišta će se vjerojatno, kao i inače, vrlo brzo vratiti u normalu. Investitori će se prije ili kasnije fokusirati na stvarnu situaciju u gospodarstvima, te vjerojatno ponovno početi kupovati američki dolar te prodavati euro i japanski jen, što će dovesti do jačanja dolara i slabljenja eura i jena. Cijena zlata bi trebala dodatno pasti ukoliko dođe do nastavka podizanja kamatnih stopa u SAD-u, dok bi cijena nafte trebala značajno porasti sa sadašnje razine.
Postoje cijele strategije investiranja temeljene upravo na ulaganju u situacijima kada su tržišta neracionalna i ostvarivanju profita pri vraćanju tržišta u normalu, do čega u dugom roku uvijek dođe.
>> Kako je moguće da je litra benzina jeftinija od litre vode?
