Faktoring društva, čije se poslovanje u prosjeku u 90 posto slučajeva oslanjalo na Agrokor, s novim okolnostima poslovanja u tom koncernu gube i tržište te upitan postaje njihov daljnji rad.
Prema podacima za šest mjeseci, faktoring društva morala su otpisati čak 800 milijuna kuna. Kao što se pisalo još u vrijeme kad je kriza u Agrokoru počela, princip rada koncerna i većine njegovih dobavljača bio je da se dobavljači, s obzirom na to da se nisu mogli na vrijeme naplatiti od Agrokora, naplate kroz faktoring društvo uz diskont. Naplata se radila kroz izdane mjenice, no dok su neke imale pokriće u robi, druge su služile za kreditiranje koncerna od njegovih dobavljača kroz izdane mjenice.
Prepolovljeno poslovanje
Lex Agrokor zakočio je dugogodišnju praksu jer Agrokor i njegove povezane tvrtke plaćaju u rokovima pa više nema potrebe za uslugama faktoringa, a oni će, kao i svi ostali vjerovnici, morati čekati na naplatu kroz nagodbu. Zbog toga je otpis toliko visok. Biznis faktoringa procvao je unazad sedam godina pa su faktoring društva u tom razdoblju bilježila goleme iznose transakcija i imovine. Manja faktoring društva gotovo su sav biznis usmjerila na poslove s Agrokorom i njegovim dobavljačima, dok se onima koja su osnovana unutar banaka, a riječ je o Erste i Raiffeisen faktoringu, na poslove s Agrokorom, prema neslužbenim informacijama, odnosilo oko 50 posto prometa.
Njima će i biti lakše prebroditi efekte kataklizme Agrokora, tim više jer iza sebe imaju banke preko kojih se mogu refinancirati. Prema podacima za prvo polugodište ove godine, imovina faktoring društava pala je oko 41 posto, s 5,6 milijardi na 3,1 milijardu kuna. To pokazuje da novih ugovora nema, ili da je došlo do otpisa starih potraživanja, ili oboje. A s obzirom na podatke, riječ je i o jednom i o drugom. Ostali poslovni rashodi porasli su u šest mjeseci s 24,1 milijun kuna na 822,7 milijuna kuna, što pokazuje spomenuti otpis od oko 800 milijuna kuna. I pad prihoda pokazuje da je posla bilo manje. Gubitak prije poreza bio je 737 milijuna kuna, kao posljedica otpisa, a volumen transakcija pao je na 3,6 milijardi kuna s 8,9 milijardi koliko je iznosio u istom razdoblju lani.
Slaba zakonska regulativa
Nakon slučaja Agrokor pojavilo se pitanje pravilnosti rada faktoring društava pa se sumnjalo i na dogovore Agrokora, dobavljača i samih faktoring društava u cijelom poslovnom lancu, posebno onom u kojem se koncern kreditirao kroz izdane mjenice. Te su mjenice regresne pa su ih nakon sloma Agrokora i postavljanja izvanredne uprave faktoring društva poslala na naplatu dobavljačima. Od manjeg će se dijela naplatiti, od dijela ni neće, a s nekima je postignut dogovor o kasnijoj otplati.
No, to sve ima cijenu za faktoring društva kroz slabije rezultate. Hanfa nadzire rad faktoring društava pa je i ta institucija prozivana u više navrata jer je dopustila preveliko naslanjanje tih društava na Agrokor. Veća prepreka tom nadzoru bila je odluka Ministarstva financija o odgodi usklađivanja društava sa zakonom pa zbog toga ni Hanfi nije bilo točno definirano koje su joj ovlasti, koje kazne može dati, kada kontrolirati... Trenutačno posluje sedam ovlaštenih faktoring društava, za vrijeme Agrokora bilo ih je pet, no i na tisuće onih koji su se time bavili usput.
Drustva za otkup dugova-teska mafija.Jedino dobro od Agrokora.