Za investitore koji namjeravaju uložiti u zlato trenutne cjenovne razine najplemenitijeg metala izvrsna su prilika za ulazak u tu klasu imovine, ocjenjuju analitičari austrijske Erste banke.
Prodaja zlata
U najnovijoj analizi objavljenoj u srijedu austrijski analitičari postavili su 1500 dolara za uncu kao ciljanu cijenu koju bi zlato trebalo dosegnuti u sljedećih godinu dana. Podsjetimo, trenutna cijena iznosi malo više od 1318 dolara, pa je ciljana cijena gotovo 14 posto viša od trenutne. Najviša ikad postignuta cijena iznosila je 1920 dolara.
S tehničke strane, zlato je trenutno iznimno “preprodano” u dugoročnom pogledu iz čega se može zaključiti da su veliki investitori u posljednje vrijeme prodali veći dio zlata koje su držali. Zanimljiv je podatak da je rasprodaja zlata koja praktički traje već dvije i pol godine treća najveća rasprodaja tog metala od 1971. godine. Ipak, pozitivan trend sve je jasniji, ocjenjuju u Erste banci. -Od posljednjeg izvješća cijena je porasla za gotovo osam posto, a od početka godine za devet posto - izjavio je Hans Engel, stručnjak za globalna dionička tržišta u Erste Groupu.
Zlato je tako trenutno na iznimno niskim razinama, unatoč porastu u posljednje vrijeme, pa analitičari smatraju da je trenutna cjenovna razina odlična točka ulaska za investitore. K tome, zlato je iznimno atraktivno vrednovano u odnosu na druge investicijske klase, poput dionica ili obveznica. Međutim, ulaganje u zlato ne bi se trebalo razmatrati samo u kontekstu “skupo-jeftino”, već bi trebalo biti u portfelju svakog ozbiljnijeg ulagača kao dio diverzificiranog portfelja, tvrde austrijski analitičari, posebno u slučajevima neočekivanih političkih ili ekonomskih poremećaja. Preporuka je stoga da investitorski portfelj bude izložen prema zlatu između pet i 10 posto.
Što se tiče glavnih pokretača potražnje, promjene i dalje nema.Azijski kontinent, posebice “Chindia”, kako nazivaju tržišta Kine i Indije, prošle je godine bilo zaslužno za 62 posto svjetske potražnje za fizičkim zlatom. U Erste Groupu smatraju kako je rastuća potrošačka moć azijske srednje klase te njihova glad za zlatnim nakitom još uvijek podosta podcijenjena kada se govori o kretanju cijene zlata.
Monetarna politika
U trendovima kretanja cijene zlata ne treba zanemariti ni monetarnu politiku najvažnijih središnjih banaka. U odnosu na 2002., Europska središnja banka povećala je svoju bilancu za prosječnih 12,6 posto godišnje. Britanska središnja banka povećala je bilancu za 20,5 posto, a Narodna banka Kine za nešto viših 20,7%. Globalne zalihe zlata u tom su razdoblju rasle samo 1,5% godišnje.
To neki novi balon?