Korisnici kreditnih kartica od 14. rujna, umjesto potpisom, transakcije na fizičkim prodajnim mjestima morat će potpisivati PIN-om. Onima koji već koriste debitne kartice za plaćanja to nije novost. O primjeni takvog potpisa na internetu još se pregovara na razini europske bankarske asocijacije i vjerojatno će se odgoditi – najavio je najvidljiviju promjenu, koju donosi stupanje na snagu Direktive EU o decentralizaciji platnog prometa PSD2, Igor Strejček, direktor sektora direktnih kanala u Erste banci na briefingu za novinare.
Ukida se limit od 5000 kn
Povodom nastupanja ere “otvorenog bankarstva” u subotu, dogodit će se mnoge promjene na području platnih usluga, a banka, konkretno, uvodi potpisivanje svih digitalnih transakcija i ukida limit od 5000 kuna za fizičke osobe.
– Izuzetak su transakcije u korist IBAN-ova s popisa provjerenih primatelja, koje će klijenti sami moći kreirati, transakcije između vlastitih računa, kao i pojedine transakcije ispod 200 kuna – pojašnjava Strejček, precizirajući da se pojam “provjerenih primatelja” odnosi na isporučitelje komunalnih usluga, režija i slične usluge koje korisnik plaća svaki mjesec.
Svi korisnici koji za prijavu na internetsko bankarstvo koriste mToken, mogu ga koristiti i za potpisivanje transakcija, korisnici “display” kartica i dalje će se u usluge internetskog bankarstva moći prijavljivati svojom karticom, a sve će transakcije potpisivati unosom upita i odgovora koji generira kartica kao i do sada. Korisnici mobilnog bankarstva već se od ranije osim mPIN-om mogu u aplikaciju prijaviti otiskom prsta ili skenom lica, a novost je da će na isti način moći potpisivati transakcije u m-bankingu. Ovisno o mogućnostima mobilnog telefona, i u mToken aplikaciju moguće se prijaviti biometrijskim funkcionalnostima. U suradnji s tvrtkom CorvusPay, koju je za pružatelja usluga “iniciranog plaćanja” zasad jedinu u Hrvatskoj licencirao HNB, banka je razvila platformu preko koje se u platno-prometne transakcije mogu uključiti i “treće strane”: pružaju uslugu dohvaćanja podataka i plaćanja.
– Mislimo da je regulator propisao dobru mjeru i mi smo je objeručke prihvatili. I implementirali, ne samo ono što je zakon propisao, nego i mnogo šire – odvraća Strejček na “regularno” pitanje je li za financijski sektor otvoreno bankarstvo prijetnja ili prilika.
Očekuju se niže naknade
EU je dugo pripremao direktivu kojom nebankarskim tvrtkama omogućava pristup podacima i uslugama koje su dosad bile na raspolaganju isključivo bankama. Klijentima bi liberalizacija plaćanja trebala donijeti benefite: veću konkurenciju i niže cijene, uz visok stupanj sigurnosti transakcija. – To je direktiva koja povećava konkurenciju. Jedna od očekivanih posljedica je i pad naknada za financijske usluge – odgovorio nam je svojedobno guverner Boris Vujčić na pitanje o efektima PSD2.
