Već dugo Vlada najavljuje sveobuhvatan program borbe protiv sive ekonomije, u sklopu kojeg će biti i mjere protiv rada na crno. Potpredsjednici Vlade Goran Granić i Slavko Linić obećali su sindikatima da će zbog rada na crno posegnuti i za zatvaranjem poduzeća. S takvim zahtjevom prema Vladi istupio je i Državni inspektorat, čiji glavni inspektor Branko Jordanić predlaže izmjenu Zakona o Državnom inspektoratu kojom bi se ozakonila i mogućnost privremene zabrane rada. Državni inspektor traži mogućnost privremene zabrane obavljanja djelatnosti zbog četiri situacije: ako inspektor rada utvrdi da za poslodavca radi stranac bez radne dozvole, ako utvrdi da je s radnikom sklopljen ugovor o djelu ili prividan ugovor kojim se prikriva ugovor o radu, ako ti radnici nisu prijavljeni tijelima mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja te kada inspektor utvrdi da poslodavac nije poštovao izvršno rješenje inspektora rada.
Inspektori: Treba nam bolji alat
- Znamo napraviti red, ali trebamo alat kojim ćemo to učiniti, a to su propisi - komentira B. Jordanić i dodaje kako je osobno protiv kažnjavanja i revolucija jer to nikamo ne vodi, pa se zauzima za uvođenje reda u sustav.
- Nezakonito zapošljavanje samo je sekundarna pojava nezakonita financijskog poslovanja poslodavca i stoga je nužno, ponajprije, učinkovitije nadziranje financijskoga poslovanja. Da bi netko radnika mogao platiti gotovinom, već je prije toga čina napravio mnogo propusta - ističe Jordanić čija je inspekcija rada za devet mjeseci obavila oko 9000 inspekcijskih nadzora u kojima je otkrila 5320 osoba bez valjanih ugovora o radu te izdala 10.668 prekršajnih prijava. Inspektori na godinu stignu kontrolirati poslovanje pet do sedam posto registriranih pravnih i fizičkih osoba, a otkriveni broj prekšaja smatraju iznimno velikim.
Sudeći prema dosadašnjoj sudskoj praksi, poslodavci protiv kojih su podnesene prijave mogu mirno spavati jer će većina predmeta zastarjeti, a ako ih kojim slučajem ne pojede vrijeme, težinu prekršaja umanjit će sudska praksa kažnjavanja.
- Povratne informacije koje imamo kažu da Prekršajni sud dosuđuje 30 ili 300 kuna kazne poslodavcima kod kojih je inspekcija rada otkrila nekoliko desetaka radnika na crno. Visina kazne opravdana je lošim imovnim stanjem poslodavca. To je degradacija nas kao službe i posla kojim se bavimo - ističe Branko Jordanić te dodaje da inspektori traže da plaćanje kazni za kršenje propisa iz radnog zakonodavstva bude identično plaćanju kazni iz prometnih prekršaja.
HUP: Rad na crno, nelojalna konkurencija
Hrvatska udruga poslodavaca također smatra da treba uvesti red u područje radnih odnosa. Rad na crno nelojalna je konkurencija poduzetnicima koji uredno prijavljuju radnika i stoga možemo samo podržati takva nastojanja, komentira glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević.
- Što se nas tiče, poslodavci koji na taj način krše zakon ne samo da su zaslužili sankcije nego prema našem kondeksu ne mogu biti ni članovi HUP-a dobijemo li takve dokaze - kaže Ivančević. Napominje pritom kako su unatoč takvom jasnom stavu dosad imali samo dva slučaja isključenja poduzeća iz članstva HUP-a.
- Ako inspekcija rada nema mnogo otkrivenih poduzeća, teško ćemo imati takve podatke. Sami ne istražujemo tko zapošljava na crno, time se ne bavimo - ističe Ivančević te upozorava na to da se najveće utaje ne događaju u području legalne ekonomije i kod poduzetnika koji imaju registriran obrt ili poduzeće, nego kod pojedinaca koji nisu u sustavu.
- Kada netko odjavi obrt, nije više u sustavu i nitko ga ne kontrolira, a nastavlja s rad, ali na crno. U toj vrsti sive ekonomije najviše je zaposlenih - objašnjava Ivančević te predlaže državi da poveća broj inspektora rada i pojača kontrole kako bi prekršitelji bili uistinu kažnjeni.
Sindikati: Sporni su ugovori o djelu
Pravna savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Željka Obradović smatra kako problem nije samo u broju inspektora nego i u propisima koji ne prave dovoljnu razliku između ugovora o radu i ugovora o djelu.
- Trenutačno se za bilo koju vrstu rada može sklopiti i ugovor o radu i ugovor o djelu. Sve dok je tako, inspektori nemaju mogućnost sankcioniranja zapošljavanja preko ugovora o djelu - ističe Željka Obradović te dodaje da su i prekršajni sudovi velika zapreka što mnogi otkriveni slučajevi zastijevaju.
- Rad na crno je nužnost, nije ga izabrao radnik koji tako želi raditi, nego poslodavac kojemu je to jeftinije. Spektična sam prema tvrdnjama da se fleksibilno tržište rada može stvarati smanjivanjem prava radnika. To je moguće samo većim zapošljavanjem - tvrdi Željka Obradović.
Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Ana Knežević predlaže da se trgovcima zabrani registriranje trgovina kao obrta.
- Obrtnici koji imaju trgovine moraju biti registrirani kao poduzeća i tada će se izbjeći praksa masovna zapošljavanja na crno. U koju god prodavaonicu dođete, u njoj rade tete, sestrične, rođaci, jer obrt dopušta angažiranje obiteljske radne snage bez prijave. U Sloveniji je jasno razlučeno da trgovine moraju biti registrirane kao poduzeća. Obrtnik može biti samo onaj koji sam kod kuće plete veste i prodaje ih u svom dućani, postolar koji radi cipele, metlar, ali ne može 17.000 obrtnika imati svoj dućan. Neka u njima "radi" samo jedan član obitelji, to je 17.000 novih radnih mjesta, a svi rade po cijele dane i angažiraju barem dva radnika - ističe Ana Knežević koja smatra da država potiče rad na crno nejasnim propisima, pa su propisi, ističe, prvo na čemu država mora poraditi.
Ljubica Gatarić
