Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika.
Zagrebački aerodrom lani je prvi put u svojoj povijesti premašio broj od tri milijuna putnika u jednoj godini, dok će splitska zračna luka to postići ove godine.
Razlog promjene trenda
A rast broja putnika donosi i sve veće prihode. ZL Split tako je prošle godine uprihodio 370,9 milijuna kuna, 55 milijuna kuna više nego 2016. Pri tome je ostvario i rekordnu dobit od čak 117 milijuna kuna, što je 22 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. S druge strane, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koja je koncesionar na ZL-u Franjo Tuđman, za prošlu je godinu iskazala prihode od 462 milijuna kuna, dok su joj u 2016. prihodi bili 1,16 milijardi kuna. Usto, MZLZ je iskazao i gubitak od 54 milijuna kuna, dok je godinu prije imao dobit od 38 milijuna kuna.
Takvi rezultati poslovanja koncesionara na najvećem hrvatskom aerodromu koji bilježi stalni rast prometa mnoge su zbunili.
U MZLZ-u objašnjavaju da njihovi ukupni poslovni prihodi u 2016. uključuju i prihode od gradnje novog putničkog terminala u iznosu od 768,3 milijuna kuna koji se po međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS11) moraju priznavati u razdoblju građenja i kao prihodi i kao troškovi u jednakom iznosu.
Bez tih prihoda, objašnjavaju, ukupni poslovni prihodi tvrtke za 2016. iznose 398,7 milijuna kuna i oni predstavljaju pravu poslovnu aktivnost društva. Po istoj logici, ukupni poslovni prihodi bez prihoda od izgradnje za 2017. iznose 408,3 milijuna kuna .
– Na taj je način jasno da je evidentiran rast poslovnih prihoda društva u 2017. u odnosu na 2016. godinu od 7,9 posto – poručuju koncesionari na ZL-u Franjo Tuđman. Dodaju da je posljedično onda i dobit znatno pala.
Pri tome, navode, promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode jer su poslovni prihodi koji isključuju gradnju rasli.
Glavni pokretač negativnih računovodstvenih rezultata je, objašnjavaju, početak deprecijacije dugotrajne imovine, odnosno novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku 2017.
– Mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7,5 milijuna kuna – kažu u MZLZ-u.
S rastom prometa stabilnost
Kao drugi najvažniji razlog negativnog rezultata tvrtke navode financijske troškove kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka perioda građenja, a treći su razlog znatni troškovi u 2017. vezani uz transfer poslovanja sa starog na novi putnički terminal, testiranja i pripreme novog terminala te troškovi nabave specifične aerodromske opreme potrebne za upravljanje novim terminalom.
– Nakon uspješno odrađenog prijenosa operacija na novi terminal u 2017., očekujemo da će s porastom prometa dobit iz poslovanja, a posljedično i neto dobit s određenim vremenskim odmakom, u idućim godinama imati stabilan i kontinuiran rast – poručuju iz MZLZ-a.
Nestetno ime