Analitičari ocjenjuju da je širom svijeta zaustavljen slobodni pad burzovnih indeksa, ali nesigurnost financijskog tržišta u Americi i dalje traje. Dow Jones na Wall Streetu je tijekom tjedna zabilježio najveći jednodnevni rast u povijesti, ali već drugi dan gotovo rekordan pad. Svi iščekuju kad će američke banke ponovo početi davati kredite.
Usprkos brojnim Bushevim mjerama, banke i dalje teško daju zajmove, a posebno su oprezne prilikom međusobnog kreditiranja, jer je trenutno teško procijeniti pravo stanje likvidnosti. Političari, mediji, gospodarski stručnjaci i analitičari svjesni su ozbiljnosti krize, ali i potrebe opreza kod javnog izjašnjavanja jer svi s nelagodom pamte nedavni bankrot kalifornijske banke IndyMac. Što se tada zapravo dogodilo?
Newyorški senator Shumer poslao je pismo Agenciji za nadzor banaka tražeći da provjere poslovanje IndyMac banke zbog navodno sumnjivih radnji. Nedugo nakon objave ove vijesti štediše su povukli uloge vrijedne gotovo deset milijardi dolara i početkom srpnja ove godine IndyMac je bankrotirala. Banka sa 32 milijarde dolara kapitala urušila se u nekoliko dana zbog panike štediša izazvane javnim prozivanjem. Bila je to velika pouka za političare i Wall Street! Akcije američkog ministra financija Paulsona, ubrizgavanje kapitala u banke otkupom njihovih dionica, trebale bi oživjeti kreditiranje.
Tome se svi nadaju! Paulson je prije nekoliko dana okupio predsjednike uprava devet najvećih američkih banaka tražeći da s vladom potpišu ugovor o prodaji svojih dionica Ministarstvu financija. Ugovor je napisan na samo jednu stranicu, i svi direktori su ga brzo potpisali jer je svježi kapital svima dobrodošao.
Paulsonovo ministarstvo će ovih dana ubrizgati 250 milijardi dolara u banke, te će dodatno izdati jamstva za dugovanja banka u iznosu od 1,5 bilijuna dolara. Neće stati na tome nego ide i korak dalje pa će dati državna jamstva od 500 milijardi dolara na beskamatne depozite tvrtki. Dakle, ukupna intervencija države bit će 2,25 bilijuna dolara, a ne samo onih povijesnih u Kongresu odobrenih 700 milijardi.
Ove dosad u američkom kapitalizmu nedoživljene intervencije države trebale bi osigurati normalno kreditiranje i vratiti povjerenje investitora, posebno stranih. Uz ubrizgavanja svježeg novca investitori s nestrpljenjem očekuju novi zakonski okvir poslovanja na Wall Streetu. Naime, više neće biti moguće da tzv. “financijski geniji“ kompjutorskim jednadžbama koje nitko ne razumije godinama virtualno stvaraju “sigurne” vrijednosnice čija je vrijednost danas upitna. Kompjutorskim formulama vrijednost hipotekranih kredita umnožavali su i do 60 puta prodajući ih svima u svijetu.
“Jeste li svjesni da ste Vi sramota korporativne Amerike i da ste narušili naš ugled u svijetu?” pitao je nedavno predsjednika uprave bankrotirane investicijske banke Lehman Brothers član Kongresa. Ovaj je šutio! Neugodno je odjeknula i vijest o padu osobne potrošnje građana u rujnu.
Recesija u Americi dolazi u najvažnije blagdansko razdoblje kad se ostvaruje 40 posto prodaje i 100 posto profita. Sve prognoze govore da će recesija potrajati najmanje 6 mjeseci kako bi se napravile potrebne korekcije i pokrenuo novi razvojni ciklus, ali uz izmjenjena pravila poslovanja.
