Na današnjoj konferenciji za novinare Ana Knežević, predsjednica saveza samostalnih sindikata Hrvatske, održala je prezentaciju na temu Božić "u banani". Na ovoj konferenciji raspravljalo se o tome koliko ćemo potrošiti za blagdane, a rezultati ne pokazuju da nas pogađa ekonomska kriza.
U prosincu 400 ispeglanih
kartica u sekundi
Naime, i ove će godine Hrvati u prosincu potrošiti 12 milijardi kuna, što je 3 milijarde više od potrošnje u ostalim mjesecima u godini. Svake se godine povećava i količina ispeglanih kartica u sekundi u prosincu. 2006. godine u prosincu se peglalo 200 kartica u sekundi, u 2007. godini 300 kartica u sekundi, a s obzirom na uzlazni trend ove se godine očekuje tempo od 400 ispeglanih kartica u sekundi. Stoga ne čudi činjenica da su Hrvati dužni bankama 120 milijardi kuna od čega 51 milijarda otpada na potrošačke kredite. Isto tako, 3 milijuna građana ulazi u minuse na računima, a ukupan iznos minusa iznosi 15 milijardi kuna.
Život najskuplji u Šibensko-kninskoj županiji
Najskuplju košaricu dobara ove su godine imali stanovnici Šibensko-kninske županije, čak 6992,94 kune mjesečno, a najjeftinije su živjeli stanovnici Vukovarsko-srijemske županije gdje je mjesečni trošak košarice iznosio 5300,97 kuna. U najnapučenijoj Zagrebačkoj županiji mjesečni trošak košarice iznosi 6744 kune.
Božićnicu će dobiti 33
posto zaposlenih
Od 1,500.000 zaposlenih ove će godine božićnicu dobiti njih 500.000. Iznos božićnice u javnom sektoru će iznositi oko 1250 kuna, a u privatnom od 500 do 1000 kuna. Silvano Hrelja, predsjednik HSU, rekao je da je dogovoreno da će umirovljenici isplate, u iznosu od 100 do 350 kuna, primiti do 20. prosinca.
Prosječne plaće od 4978
do 90.000 kuna
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 4978 kuna što znači da će prosječnom građaninu trošak božićne košarice predstavljati 14,77 posto plaće, saborskom zastupniku sa plaćom od 15.000 kuna predstavljat će 4,90 posto plaće, a trošak božićne košarice jednom menadžeru će predstavljati svega 0,82 posto plaće budući da je prosječna menadžerska neto plaća 90.000 kuna.
Pad kupovne moći
Budući da je ove godine inflacije bila veća nego posljednjih deset godina, došlo je do smanjenja kupovne moći koja sada iznosi 4736 eura po stanovniku godišnje, a prema prosjeku Europe ona iznosi 12.500 eura po stanovniku godišnje. Zbog ove je činjenice Hrvatska ove godine pala na 30. mjesto po kupovnoj moći od 41 europske zemlje, dok je 2006. godine držala 27. mjesto.
Savez samostalnih sindikata Hrvatske poziva na štednju i kupnju proizvoda domaćih proizvođača.
