Već nešto više od tri tjedna Jadranom plovi jedan po mnogo čemu specifičan brod. Zove se "Jadria", a njegova je posebnost u tome što je najbolje i najsuvremenije opremljen brod za ronjenje te što se na njemu nalazi najbolja televizijsko-stručna, točnije ronilačka ekipa u zemlji. Razlog njihova morskog okupljanja je snimanje šestodjelnog dokumentarnog serijala zasad radnog naziva "Tajne podmorja", koji uz podršku Ministarstva kulture i u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom nastaje u produkciji tvrtke Ring Multimedia.
Njezin direktor Robert Tomljenović kaže da je to trenutačno najveća ekspedicija na našem dijelu Jadrana te da će tijekom trajanja (a sve je krenulo isplovljavanjem 14. rujna iz Šibenika da bi se morski dio kraju priveo sredinom ovoga mjeseca) snimajući obići čak 20 lokacija na kojima su, što bolje što lošije, očuvani ostaci brodoloma. Nakon toga slijedit će kopneno snimanje ljudi povezanih sa sudbinama nekada potonulih brodova, bilo da su i sami bili sudionici potopljenih plovila, bilo da su rodbina onih koji su se na tim brodovima nalazili, bilo da su stručnjaci.
- Kako će kamere snimati i ostatke stranih brodova u našem moru, to ćemo tragom njihovih priča o potonućima ići i u Englesku, Njemačku, Austriju i Italiju - dodao je Tomljenović koji emitiranje serijala najvaljuje za proljeće iduće godine.
Na kojoj televiziji će se to dogoditi, još uvijek se ne zna. No, tvrdi, zanimanje su pokazali mnogi. Da će takav projekt zagolicati i strane televizisjke kuće, uopće ne treba sumnjati. Uostalom, nisu li upravo dokumentarci najprodavanija domaća televizijska roba?!
Kada se pak čuje da će podvodni serijal obilovati mnoštvom ekskluzivnih snimaka dosad nikad viđenih detalja s brodova koji na dnu mora šute - neki čak i od antičkih vremena, neki od srednjega vijeka, a neki ni puno stoljeće - iščekivanje televizijskog susreta s takvim atrakcijama bit će teže podnositi.
- Od ekskluzivnih snimki bit će pogled na olupinu Szent Istvana, jednog od četiri najveća bojna broda austrougarske carske mornarice, potopljenog 1918. Točnije, prvi put vidjet će se snimke unutrašnjosti admiralskog salona u koji je prije nas ušao sasmo jedan ronilac, i to samo na njegov početak, dok smo mi s kamerama ušli puno dublje. Bit će tu i njemački desantni čamac koji nikad nije bio na televiziji, a na dnu mora je od 1942. godine.
Posebnu težinu, kao prava svjetska ekskluziva, imat će snimke talijanskog broda potopljenog 1866. u znamenitoj Viškoj bitci, čija je lokacija otkrivena tek nedavno - otkrio je dio vrijednog materijala koscenarist serijala i najbolji podvodni snimatelj Marino Brzac.
Sve u svemu, u prvoj epizodi nazvanoj "Antički brodolomi" vidjet će se presjek plovnih putova na Jadranu od antike do novog vijeka. Obradit će se šest lokaliteta od kojih onaj najstariji svjedoči o razdoblju četvrtog i petog stoljeća prije nove ere, a najmlađi je jedrenjak iz 18. stoljeća.
Drugi nastavak pripast će Viškoj bitci, a treći olupini Szent Istvana. Slijedit će zatim priča "Njemačke torpiljarke" o dva torpedna broda, a peti će nastavak otkrivati mnoštvo o engleskim torpednim čamcima potopljenim 1945. Zapovjednika jednog od njih naša je ekipa pronašla te će i on posvjedočiti o tim danima rata.
I na kraju, u epizodi "Baron Gautsch" saznat će se sudbina putničkog broda koji je u dubinama mora nestao 1914. godine kao prva pomorska žrtva Prvog svjetskog rata u Jadranu. Štoviše, taj se brod na kojem je nastradalo 200 putnika, uglavnom austrougarskih časnika, naziva i jadranski Titanic.
A da bi se sve to moglo zabilježiti kamerama moralo se zaranjati u dubine od 20 do čak 70 metara. Toliki metri ispod vode, kao i kiša ronilačkoj ekipi ne predstavljaju nikakve probleme, ali im zato, prema priznanju Brzaca, najviše smetaju valovi i vjetar, a smetnja je i preteška oprema jer ronilac na suhom na sebi ima 120-130 kilograma (kamera, baterije za rasvjetu, duple boce punjene trimiksom (smjesom kisika, dušika i helija), dvije boce za dekompresiju i jedna boca s argonom za punjenje suhog odijela). Sa svim tim prvi put snimajući pod morem susreo se redatelj Davor Šarić koji priznaje da mu se ovih dana ostvaruje san iz djetinjstva, jer još kao dijete pamti filmove Jacquesa Cousteaua.
- Nakon dva tjedna kontinuiranog rada tek nas je prošlog petka zadesila kratka stanka zbog jake bure pa toga dana nismo snimali. Inače se roni svakodnevno, iako dubine limitiraju duljinu snimanja, pa se dnevno obavlja samo jedan uron u trajanju do 90 minuta, od čega na samo snimanje otpada tek 20 minuta. Kako je u dubinama više od 50 metara potpuni mrak koristimo svoju rasvjetu, ali ipak više volimo dnevna snimanja, i to obično oko podneva kad je sunce u zenitu jer tada u snimkama, za koje je to potrebno, dobivamo onu poznatu čistoću i plavičastu boju mora - pojasnio je uvjete rada Šarić.
On još uvijek nije zario niti jednom. Uglavnom je na brodu i pregledava snimljeni materijal, ali odaje kako se s ronilačkim dijelom tima dogovara da ga potpuno opremljenog puste barem do pet metara dubine. Što se zabave i opuštanja tiče, za to je vremena malo. Naime, radni dan traje od 7 ujutro do 23 sata.
- Tek tada - govori Brzac - ložimo vatru za roštilj i onda uz večeru i razgovor pratimo projekciju onoga što smo toga dana snimili te se razrađuju pripreme za sutra. Tu i tamo na brod nam nakratko svrate prijatelji, čisto onako da vide kako je to biti dio ekspedicije.
Najbolja stvaralačka i ronilačka ekipa
Svi naši sugovornici za ovu podvodnu priču u nečemu su bili jedinstveni i u nekoliko navrata tijekom razgovora ustvrdili su isto - da je na projektu stvaranja dokumentarnog serijala o tajnama mnogih jadranskih brodoloma okupljena najbolja moguća ekipa. A nju, zbrojeni na okupu, čine: Marino Brzac (scenarist, ronilac, najbolji podvodni snimatelj i zaljubljenik u podmorje, iza sebe ima već desetak dokumentaraca), Danijel Frka (scenarist, istraživač, ronilac i podvodni fotograf), Davor Šarić (redatelj i glavni snimatelj koji je redateljski potpisao više od desetak dokumentarnih filmova), Neven Hitrec (redatelj), Irena Radić-Rossi (stručni suradnik, arheolog iz restauratorskog zavoda), Kruno Zupčić (stručni suradnik, predstavnik Ministarstva kulture i podvodni arheolog), Nataša Petrović (realizatorica) te uz Brzaca i Frku još dvojica vrsnih ronioca, Jurica Bezak i Tonči Plančić, bez kojih takva zahtijevna ekspedicija ne bi bila moguća.
