Prije dvije godine svjetski mediji raspisali su se o 25. obljetnici CD-a. Tada se obilježavalo četvrt stoljeća od kada se na improviziranom uređaju u njemačkom gradu Hanoveru zavrtio prvi proizvedeni CD. Sadržavao je glazbu Richarda Straussa, a njegovi proizvođači tvrde da danas zvuči jednako dobro kao i prije 25 godina.
Ovih su se dana pojavili novi napisi koji tvrde da je CD ipak nešto stariji jer je punih 30 godina prošlo otkad je predstavljen njegov prvi prototip. Ideja o proizvodnji optičkoga diska na koji bi se pohranili podaci rodila se u nizozemskoj tvornici Phillips još 1970. godine, a na usavršavanju CD-a radili su i u japanskom Sonyju.
Prvi CD player
Prodaja počela 1982.
Krajem desetljeća dvije tvornice udružile su snage i 8. ožujka 1979. predstavile prvi CD. Stručnjacima su bile potrebne još tri godine da bi novo “čudo tehnike” pripremili za izlazak na tržište. Prodaja je počela u listopadu 1982., a prvi album izdan na CD-u bio je “52nd Street” Billyja Joela. Istovremeno je Sony na tržište plasirao prvi CD player CDP-101 koji je u Velikoj Britaniji stajao 450 funti.
Prvi CD player prodan je 1. listopada, 1982. u Japanu, a kupci su na dar dobili album "52nd Street". Nakon Sonyja, CD playere počeo je proizvoditi i Phillips, a krajem 80-ih uključili su se i još neki poznati proizvođači tehnike.
Jugoslavenski izvođači i diskografske kuće ni 1988. još nisu pomišljali na izdavanje CD-a
'Brothers in Arms' prvi inozemni CD u Jugoslaviji
Prvi inozemni CD prodan u bivšoj Jugoslaviji bio je “Brothers in Arms” grupe Dire Straits izdan 1985., a riječ je i o prvom CD-u koji je u svijetu prodan u milijun primjeraka. Domaći izvođači svoje prve CD-e izdali su tek 1990., među prvima je tu bio "Kreativni nered" Dine Dvornika izdan još pod etiketom Jugotona.
CD kao medij i danas je sveprisutan, ali čini se da u nekim segmentima polako gubi na popularnosti. Iako svi izvođači svoje albume i dalje izdaju na CD-ima, memorijske kartice, mp3 playeri, USB-diskovi sve su popularniji među ljubiteljima glazbe prvenstveno zbog jednostavnosti upotrebe.
Osim što velik broj korisnika interneta besplatno može doći do bilo koje pjesme ili albuma, raste i legalna prodaja nosača zvuka u mp3-formatu dok se sve manje ljudi odlučuje na odlazak u prodavaonice nosača zvuka. Glavna riječ za nabavljanje glazbe danas više nije kupovina nego "skidanje".
Je li gramofonska ploča uistinu bolja?
Zvuk vinila tj. gramofonske ploče nekima će ipak ostati najdraži, pogotovo onima kojima su ploče obilježile mladost. Mnogi tvrde da CD i ostali digitalni mediji nikad neće moći reproducirati bogatstvo zvuka kako to može kvalitetna ploča.
Gramofonske se ploče proizvode i dalje, a prvenstveno ih koriste neki DJ-i za svoje setove. Na izdavanje albuma na vinilu odlučuju se i neki izvođači popularne glazbe, no cijena takvih nosača zvuka je poprilično visoka. Koliko god šira javnost DJ-e percipirala kao glavne novovjekovne "potrošače" gramofonskih ploča, čini se da ipak nije tako.
Ni DJ-i više nisu 'ljudi s pločama'
DJ Tom koji trenutačno "svira" u zagrebačkom Aquariusu kaže da je većina današnjih DJ-a prešla na digitalan zvuk, bilo da dolazi s CD-a ili laptopa spojenog na razglas. Dodaje da se vinil se sve manje koristi, a za to postoji nekoliko razloga:
- Digitalni format glazbe danas je puno dostupniji (ovoga puta nećemo govoriti o piratskim izvorima), dok današnje ploče nisu iste kvalitete kao prije deset ili dvadeset godina. Iako je 2008. zabilježen rast prodaje vinila, to se nažalost odnosi samo na „velike igrače“ u glazbenoj industriji gdje se na visokokvalitetnom vinilu tiskaju kvalitetni rock, džez i slični glazbeni pravci. Elektronička glazba nema mogućnost financiranja vrhunske kakvoće vinila niti mastering inženjera i studija, stoga se mnogi DJ-i prebacuju na digitalni materijal, kaže DJ Tom.
CD je DJ-ima olakšao 'život i posao'
Tom kao DJ prednost daje CD-u jer je manjeg formata i lakši je za prijenos. On smatra da današnji tehnološki napredak CD-uređaja donosi puno više mogućnosti u manipuliranju glazbom naspram gramofona i vinila.
- Većina glazbe koja se vrti u klubovima (ili kojom se barem ja bavim) rađena je potpuno digitalno i tu nestaje ona priča o „toplini“ i „vjernosti“ jer upravo CD nudi tu istu vjernost. Nabavka nove glazbe je izuzetno jednostavna – „skočite“ na internet, preslušavate što je novo na glazbenoj sceni, kupite za dolar ili dva neku pjesmu, spržite je na CD i iste večeri je možete puštati, dok smo do vinila dolazili putujući u zapadne zemlje ili u web shopovima (gdje smo čekali po tjedan dana i plaćali nehumane carine i PDV), kaže DJ Tom i dodaje da je konačno vrijeme da se okrenemo digitalnom zvuku koji će uz buduće nasljednike CD-a donijeti još vjerniju reprodukciju glazbe.
'CD je napredovao, a kvaliteta vinila pala'
- Što se tiče kvalitete zvuka vinila i CD-a, taj „rat“ je još uvijek vrlo aktualan. Oba formata imaju svoje prednosti i mane. Vinil nekoć i danas nije isto kao ni CD nekoć i danas. I dok su prvi CD-uređaji i CD-„ploče“ zvučale metalno i mrtvo, tehnika prijenosa zvuka na CD, te sami CD-uređaji su izuzetno napredovali, dok je kvaliteta vinila pala. CD je kao takav jeftiniji za proizvodnju i njegova kvaliteta će se i dalje usavršavati, dok vinil tu gubi utrku. Gledajući samo s tehničke strane CD je ipak bolji medij – vinil s godinama gubi svoju kvalitetu, posebice višestrukim sviranjem gdje mnogo elemenata utječe na kvalitetu zvuka, od kakvoće vinila, istrošenosti i kvalitete igle, težine nalijeganja igle na ploču, prašine do temperature i vlage prostorije u kojoj čuvamo vinile. Današnji vinil nažalost nije kvalitetom ni sjena vinilima iz 80-ih godina. Tehnologija napreduje i defintivno je možda vrijeme da zaboravimo na vinile koji su uz glazbu nudili i razna krckanja, šumove i sam zvuk trenja igle - smatra DJ Tom.
Na posljednjoj hrvatskoj ploči nitko nije svirao, ali govorio je Papa
U našoj se zemlji ploče više ne proizvode, pogon Croatia Recordsa (bivšeg Jugotona) zatvoren je 1994., a posljednja proizvedena ploča bila je "Papa je s vama" na kojoj se nalazila misa Pape Ivana Pavla II. održana za njegova posjeta Zagrebu. Ploče koje se danas mogu naći u prodavaonicama proizvode se u inozemstvu.
