Dok se i na samom Prisavlju, ali i izvan njega velika pažnja često
usmjerava prema emisijama i osobama koje to zapravo i ne zaslužuju, u
sjenovitoj tišini i miru na HTV-u samozatajno se kraju
privodi jedan, po mnogo čemu jedinstven projekt. Koliko je intrigantan,
zahtijevan i unikatan dovoljno govori već i njegov naziv
"Ludi rimski carevi". A kao višestruki autor (scenarist,
redatelj i glazbeni skladatelj) iza ovog četverodijelnog
dokumentarno-povijesnog serijala stoji urednik HTV-ova
znanstveno-obrazovnog programa, inače i profesor povijesti i
arhelogije, Božidar Domagoj Burić. No prije otkrivanja detalja o onome
što mu posljednje dvije godine profesionalno zaokuplja misli
valja podsjetiti kako smo na prijelazu iz 2001. u 2002, već uživali u
njegovu prvom serijalu "Tajnoviti srednji vijek".
Ako se tada jednoglasno zaključilo da je mistiku davnih stoljeća
znalački i za gledatelje primamljujuće izvukao na ekran i
sadašnja su očekivanja ista. U to da za strah od njihova
eventualnog neispunjenja nema mjesta uvjerili smo se
posjetivši ovoga tjedna završna snimanja na
kojima se kamere vrte oko dojmljivo napravljene makete Rima, u kojoj uz
središnji rimski Forum pogled navlače i majstorski izrađen
Jupiterov hram te čuvena grandiozna Neronova vila.
I dok budno prati pažljivo provlačenje kamere između Vestinog hrama i
kuće njezinih svećenica vestalki, Burić priču vraća na početak
otkrivajući da je iskru za ovaj projekt zapalio jedan odlazak u kino.
Nakon gledanja filma "Gladijator" bio sam posve iziritiran
krivim prikazom cara Komoda. Stoga sam odlučio napraviti serijal o
četiri rimska cara Kaliguli, Neronu, Komodu i
Elagabalu koje je povijest zabilježila kao luđake, a oni to
zapravo nisu bili. Dakle, cilj mi je pokazati da svi imamo ozbiljne
predrasude prema prošlosti, ali da nikada nije kasno te
predrasude ispraviti istinoljubiv je Burić. No
vjerodostojnost serijala nije temeljio samo na svom povijesnom
pedigreu, već je riječi istine o prvim novovjekim stoljećima rimske
povijesti i arheologije potražio i od drugih, kako domaćih tako i
stranih stručnjaka. Profesore Marinu Miličević-Bradač, Petra Selema i
Brunu Kuntić-Makvić potražio je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a
zbog onih svjetski najboljih eksperata za ta područja obišao
je Rim, Oxford, Sorbonu, Berlinsku akademiju i Sveučilište u
Freiburgu.
Tako će se u serijalu čuti četiri strana jezika i ovo je prvi
put da se za ovakav domaći znanstveni film koriste i strani stručnjaci.
Isto tako, po prvi put u nas za snimanje u znanstveno-obrazovnom
programu koristi se najsuvremenija kompjutorska animacija, ista ona s
kojom se snimao i film "Troja". Usto, u lipnju je ekipa od 15 ljudi
provela dva tjedna u Rimu snimajući sva autentična mjesta vezana uz ovu
tematiku opisao je Burić kuda su se sve on i njegovi
suradnici raspršili ne bi li napravili što je god
moguće bolji posao. Uz sve to u očima mu zaiskri poseban sjaj kada
pogledom prelazi preko očaravajuće makete Rima koja dominira mjestom
ovotjednog dijela posla. Nemoguće je tada zaustaviti i riječi.
Iako u rimskom povijesnom muzeju postoji slična maketa, ova
naša je puno detaljnija. U njoj je sve napravljeno točno, u
potpuno realnom odnosu veličina, širina i razmaka među
građevinama. Još nečim se možemo pohvaliti. Nitko dosad nije
rekonstruirao Neronovu vilu, zvanu Zlatna kuća. Mi smo i to učinili.
Štoviše, rekonstruirali smo i poznatu oktogonalnu
dvoranu, zapravo najljepšu odaju vile u kojoj je Neron, da
bi im pokazao svu svoju moć, primao strana izaslanstva. A kako su u toj
prostoriji u svrhu zadivljavanja gostiju odnekud sa stropa padale
cvjetne latice šireći miomirise i to smo dočarali
zahvaljujući kompjutorskoj animaciji otkrio je Burić i
najprofinjenije finese.
I sam svjestan neprocjenjive vrijednosti kartonskih i
gipsanih replika čuvenih starina potrudit će se da djelo maketara
Dimitrija Barba ne bude ni uništeno ni sklonjeno da negdje u
mraku na sebi taloži prašinu. Predložit će ravnatelju HRT-a
Mirku Galiću da se postavi u predvorju prisavske zgrade. Ne bude li to
prihvaćeno, nastojat će da televizija maketu pokloni zagrebačkom
arheološkom muzeju. Ipak, vjerujemo da se kuća u kojoj Burić
radi neće htjeti odreći takvog eksponata, tim više
što je autor "Ludih rimskih careva" prilično ishvalio
ravnatelja, kazavši da je Galić za sve ono što je
trebalo imao razumijevanja svesrdno podržavajući ovaj projekt. Buriću
je pak posebno drago što je njegov serijal HTV napravio
posve sam. Jer, bilo je prijedloga da se radi u suradnji s jednom od
talijanskih televizija.
No ovo je dokaz da i ovako zahtijevan posao možemo obaviti
bez ičije pomoći pa se nadam da je ovo početak prakse da HTV počne
više izdvajati za znanstveno-popularne projekte jer su nam
oni jedini izvozni proizvodi srčan je Burić koji će i ovoga
puta, kao i u "Tajnovitom srednjem vijeku" i sam stati pred kamere, ali
sada tek kao jedan od sporednih kostimiranih statista.
Sve u svemu, snimanje uvriježeno pomaknutih rimskih careva
završava prekosutra. Odmah u ponedjeljak počinje montaža
materijala koja će trajati naredna dva mjeseca da bi onda početkom
veljače sve bilo spremno za emitiranje. I dok je na sva naša
pitanja Burić znao precizne odgovore samo je na ono posljednje, kada će
stari Rimljani zagospodariti ekranom, kratko uzvratio: "Ne znam! O tome
odlučuju drugi".
BOŽIDAR DOMAGOJ BURIĆ ovih dana završava snimanje dokumentarno-povijesnog serijala o četiri "pomaknuta" rimska vladara
