Sinoć je u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema održana panel rasprava u organizaciji Hrvatske diskografske udruge (HDU) na temu 'Glazba i radio 2017: Strateško partnerstvo'.
Sudionici i gosti panela Boris Đurđević - autor i producent, Zlatko Turkalj - novinar i radijski urednik Hrvatskog radija, Zvonimir Škrobo-Čičak - glazbeni urednik Antene Zagreb, mlada kantautorica Mia Dimšić te Želimir Babogredac - predsjednik HDU-a i direktor diskografske kuće Croatia Records, uz moderiranje novinara Hrvatskog radija Gorana Komeričkog, pokušali su odgovoriti na pitanje kako radio i domaća glazbena industrija u 2017. godini mogu pronaći zajednički jezik.
„Radio kao medij mi jako puno znači. Mislim da je proteklih godina prevelik naglasak bio na digitalizaciji glazbe, a meni se kao novom izvođaču pokazalo da niti YouTube, niti bilo koji drugi servis nije tako učinkovit kao dobra radijska pokrivenost. Smatram da je radio još uvijek najvažniji kanal za glazbu bez obzira na sveopću digitalizaciju“, istaknula je Mia Dimšić.
Ipak, dojam glazbenika i glazbene industrije u Hrvatskoj je da radijska medijska scena, fragmentirana i sazdana sa svojim pravilima, nedovoljno snažno podupire domaću glazbenu kreativnost. Predstavnici radijskog miljea ističu pak kako pritisak glazbenika ponekad ne vodi dovoljno računa o zakonitostima medijskoga tržišta.
„Javni i privatni servis se u mnogo toga razlikuju i imaju drukčiju odgovornost, javni servis na neki način odgovora svima nama, a privatni poslovnim rezultatima. Privatni servisi i formatirani radio je sukus i fokus cjelokupne domaće hrvatske glazbe, a ono što publika voli i želi oni će dići na još jedan viši nivo, pritom vodeći računa da je to upravo ono što njihova ciljana publika želi“, istaknuo je Zvonimir Škrobo-Čičak.
„Glazba pripada radiju i ta povezanost svih u lancu mora biti čvrsta ako želimo dobiti kvalitetan proizvod i pjesmu koja će doći do slušatelja. Radio ima svoju budućnost i svi skupa imamo zadatak donijeti slušateljima što kvalitetniju glazbu svih žanrova. Prvi filter moraju biti sami autori, zatim diskografi koji će stati iza svojih izvođača i na kraju radio koji treba biti zabavan, ali i edukativan te predstavljati izvođače u najboljem svjetlu“, dodao je Zlatko Turkalj.
Na pitanje kalkuliraju li autori kada stvaraju glazbu i razmišljaju li o tome da pjesme koje stvaraju moraju biti prilagođene za radijski format Boris Đurđević odgovora: „Kao autoru lakše mi je kad se opustim i radim nešto u što vjerujem pa ako to nađe svoje mjesto na radiju - odlično. Kao producent ipak malo više razmišljam i kalkuliram. Ne postoji tajna formula, teško je napraviti hit koji će biti sveopći. Neke pjesme koje zažive na radiju, na koncertima ne poluče iste uspjehe i obrnuto, a ista stvar je i s društvenim mrežama. Na kraju dana cilj je pokušati biti originalan i raditi ono u što vjerujete da će naći put i do radija i publike“.
„Radio je jedini mediji koji je s čovjekom u svakom trenutku i kao takav najvažniji je za domaću glazbu, a dogodilo nam se da je zadnjih godina ona sve manje zastupljena u radijskom i medijskom prostoru, naročito ona novih izvođača i novijeg datuma. Paneli ovog tipa jedan su dobar početak da educiramo jedni druge, one koji će slušati glazbu, kao i one koji će ju vrtiti. Ključno je iznaći način da se usuglasimo, nađemo zajednički put i da budemo bliži“, ističe Babogredac.
Na svjetskim tržištima industrije zabave glazbena industrija i radijske stanice idu ruku pod ruku, a suradnja koju ostvaruju pokazuje iznimne rezultate. Dolazak do ciljane publike zajednički je cilj glazbenika i radijskoga urednika, menadžera u glazbenoj industriji i vlasnika radijskih stanica. Kroz taj cilj nastaju plodna polja zajedničke suradnje - od učestalog emitiranja hit-pjesama do organiziranja raznih festivala, a po tom pitanju u Hrvatskoj puno je prostora za napredak, zaključuju panelisti.
