Kriza i slabljenje nacionalne valute istopili su kupovnu moć građana
jugoistočne Europe. U ožujku je prosječna plaća u Mađarskoj pala ispod
400 eura te Mađari zarađuju stotinjak eura manje nego 2008. godine.
Regija u minusu
Pad ili stagnaciju primanja imaju i druge tranzicijske zemlje,
što smanjuje izglede za uspjeh ovogodišnje
turističke sezone. Slovenci se s prosječnom neto plaćom od 922 eura
odupiru trendu smanjenja primanja, pa im je, navode analitičari RBA,
ožujak donio povećanje plaća u odnosu na 899 eura iz veljače.
Najmanju plaću u regiji i dalje imaju Makedonija (319 eura) i Rumunjska
(317 eura). Zbog slabljenja srpskog dinara i u Srbiji su se prosječne
plaće spustile na 342 eura. Pozivajući se na podatke DZS-a za ožujak,
analitički odjel RBA navodi da su i u Hrvatskoj u ožujku plaće rasle
137 kuna, dosegnuvši 5367 kuna, odnosno 725 eura. Ta plaća
predstavlja najvišu razinu od svibnja 2008. godine. Nakon
što je vlada od svibnja smanjila plaće 6 posto u javnom
sektoru, Hrvatska također ulazi u negativnu zonu.
Ove su godine podbacili svi ključni porezi, osim prihoda od doprinosa
koji su do svibnja imali lagani trend rasta oko 1 posto. Međutim, to je
povećanje posljedica privremenog rasta plaća u javnom sektoru u prvom
kvartalu, koje je vlada morala povući.
Pad doprinosa
Hanfa, na primjer, već u travnju bilježi smanjenje prihoda od
mirovinskih doprinosa od 3,7 do 7,5 posto u odnosu na ožujak. Prihodi
se smanjuju zbog pada zaposlenosti, pada plaća, ali i sve izraženije
nelikvidnosti. Velika javna poduzeća duguju oko 6 milijardi kuna,
što se manifestira i kroz povećan broj radnika kojima kasne
plaće. Od jeseni se broj zaposlenih u blokiranim tvrtkama i obrtima
kojima se ne isplaćuju plaće povećao za 15-ak tisuća, sa 45 na 60
tisuća.
KRIZA Slabljenje valuta i kriza srezali kupovnu moć regije
