Gradovi i općine mogli bi pozitivno odgovoriti na poziv premijera da
snize cijene komunalija i druge neporezne prihode samo ako bi Vlada
smanjila stopu PDV-a na komunalne usluge. Bez toga lokalne bi jedinice
gomilale gubitke ili spušale dosegnuti standard, kaže Dario
Runtić, savjetnik Udruge gradova.
Gradovi su odgovorni
Udruga upozorava da je samo 12 od 254 neporezna prihoda koje je
pobrojilo Ministarstvo financija prihod gradova, a i u tom slučaju
iznos tih davanja propisan je zakonima koje donosi vlada, kao što su
boravišna pristojba, šumski doprinos, naknada za elektrane i slično.
Gradovi ostvare četiri milijarde kuna od neporeznih prihoda, a tri
milijarde kuna otpada na komunalnu naknadu i komunalni doprinos koji je
u mjerodavnosti lokalnih vlasti. Prema analizi Udruge gradova, koja je
obradila 86 od 127 gradova u RH, tijekom 2008. godine pet je gradova
smanjilo iznos komunalne naknade, a dva su je grada povećala. U ostalim
se gradovima iznos nije mijenjao u posljednjih pet godina, a u
pojedinim gradovima i do 10 godina.
– Gradovi su se i dosad odgovorno ponašali pri utvrđivanju iznosa
navedenih naknada te će na isti način nastaviti raditi i u idućem
razdoblju – kaže Runtić.
Udruga gradova ne očekuje povećanje visine neporeznih prihoda te kažu
da je o smanjenju tih prihoda teško raspravljati na paušalnoj razini.
– Ako je društvo spremno prihvatiti niži komunalni standard te rjeđe
čistiti javne površine i odvoziti otpad te ograničiti razvoj
vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, smanjiti održavanje prometnica,
moguće je razgovarati o smanjenju komunalnih davanja – dodaje Runtić.
Kao drugo rješenje nameće se zaduživanje, no Vlada je i dalje stroga
prema lokalnim jedinicama. Svi se gradovi, općine i županije zajedno mogu
ove godine zadužiti 500 milijuna kuna, što preračunano znači 800
tisuća kuna za svaki grad, općinu ili županiju.
Već izgubili milijardu kuna
– Budući da se iz tih sredstava ne mogu adekvatno financirati
investicije u komunalnu infrastrukturu, gradovi se nužno moraju
koristiti drugim izvorima prihoda – kažu u Udruzi.
Kada bi Vlada spustila PDV na komunalne usluge na pet posto, koliko je
u mnogim europskim zemljama, tada bi se mogla spustiti cijena do 17
posto. Neporezni prihodi se građanima i poduzetnicima vraćaju u obliku
zadržavanja postojećeg ili povećanja komunalnog standarda, a svako bi
smanjenje neposredno utjecalo na taj standard.
No, sudeći prema stanju u državnoj blagajni, to je teško očekivati,
vjerojatnije je da će Vlada povećavati, a ne smanjivati porezni
pritisak. Udruga podsjeća da su zbog promjene zakona o financiranju
lokalnih jedinica, od 2007. godine već ostali bez milijarde kuna.
KOMUNALNE NAKNADE Udruga gradova protiv pojeftinjenja