U istraživanju partizanskih i komunističkih zločina od 1944. do 1946.
godine, istraživači nailaze na probleme nestale arhivske građe iz tog
doba. Dio ju je uništila OZNA, dio tadašnja vlast, a ono što se nalazi
u Beogradu u središnjem arhivu bivše države, nedostupno je.
Masovni zločini
To je, među ostalim, rekao Vladimir Geiger, urednik knjige “Partizanska
i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.” u izdanju
Hrvatskog instituta za povijest Zagreb s podružnicama za povijest
Slavonije, Srijema i Baranje. Knjiga je predstavljena u prostorijama
Državnog arhiva u Sisku u povodu Dana arhiva, a dio građe u knjizi
potječe upravo iz te ustanove.
- Nema dvojbe da su počinjeni masovni zločini u tom razdoblju, o tome
svjedoče brojne knjige tzv. žrtvoslovi, koji su pisani kako bi se
svjedočenja preživjelih sačuvala za povijest, pogotovu što je znatan
dio građe uništen, istaknuli su Vladimir Geiger, urednik izdanja,
Zvonimir Despot, novinar Večernjeg lista i Mate Rupić, arhivist.
U knjizi se citiraju pronađeni dokumenti, među ostalim sudske presude,
odluke o konfisciranju imovine koje se primjenjivalo pri svakoj osudi
na smrt. Tu su i zapisnici sa strijeljanja na sisačkom području koje je
uredno vodio sud, kao i brojni drugi dokumenti koji svjedoče o
represiji i zločinima.
Pokolj u Zrinu
Spominju se i pokolj i egzodus stanovnika naselja Zrin kod Dvora koje
je 1944. godine napadnuto i spaljeno. - Glavni odbor NOV-a je znao za
taj zločin i suglasio se, rekao je Despot. Bilo je stratišta i na
sisačkom području, jedno od njih bila je današnja Komunalna zona u
kojoj su nedavno pronađene ljudske kosti. U prijeratnom Večernjakovu
serijalu “Sisačke Jazovke” Siščani su upozoravali na mjesta smaknuća
uglednih Hrvata, svećenika i drugih nakon Drugog svjetskog rata.
Stratišta je bilo i na petrinjskom području i na Banovini, ali i drugim
dijelovima naše županije.
SVJEDOČENJA Partizanska i komunistička represija
Dokumenti o zločinima većim dijelom uništeni
