Snažno je odjeknula vijest o prometnoj nesreći početkom ovoga mjeseca
kada je, prema policijskom izvješću, na zagrebačkoj periferiji Vinko
Žuljević Klica, žureći odvesti oca u bolnicu, na pružnom prijelazu
navodno zaobišao spuštenu brklju. A vlak je bio brži. U nesreći je
smrtno stradao njegov otac, zbog čega Žuljeviću prijeti 10 godina
zatvora.
Sluh nije dovoljan
Konkretni prijelaz bio je jedan od 512 željezničko-cestovnih prijelaza
u Hrvatskoj osiguran svjetlosnim signalima i branicima ili
polubranicima, dok su ostala 1023 prijelaza osigurana samo cestovnim
prometnim znacima i osiguranim trokutom preglednosti (geometrijski
proračun koji, s obzirom na niz parametara, kao što su položaj znaka
ili kut pod kojim se sijeku pruga i cesta, osigurava nesmetan vidik na
prugu).
To je možda dostatna zaštita danju za dobre vidljivosti, ali noću ili
po maglovitom vremenu, kad je vidljivost višestruko manja, pouzdanje
samo u sluh ne čini se kao sigurna opcija.
– Nemoguće je sve željezničko–cestovne prijelaze osigurati
svjetlosno–zvučnom signalizacijom jer bi to bilo preskupo, a na nekim
šumskim putevima ili lokalnim prometnicama s malim prometom dovoljna je
zaštita Andrijin križ i znak stop.
Osiguranje jednog prijelaza stoji oko milijun kuna. Prošlih godina tako
smo osiguravali 20-ak prijelaza godišnje, a ove godine planiramo
svjetlosno-zvučnom signalizacijom osigurati još 35 prijelaza – kaže
predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Mijat Kurtušić.
O sigurnosti brine HŽ
Prema zakonu, obveza brige o sigurnosti na pružnim prijelazima u
potpunosti je na HŽ-u. Prošle je godine Sabor prihvatio Nacionalni
program željezničke infrastrukture, prema kojem je predviđeno podizanje
osiguranja na 1032 pružnih prijelaza u vrijednosti 886,5 milijuna kuna
u 15 godina. Drugim riječima, više od dvije trećine svih prijelaza u
Hrvatskoj nedovoljno je osigurano.
– Sigurnosna razina svakog prijelaza zakonski je propisana. Ovisi o
kategoriji pruge (međunarodna, regionalna, lokalna) i o kategoriji
ceste. Ali kriteriji su i frekventnost prometa, učestalost nesreća te
volja lokalne zajednice da pomogne sufinanciranjem. Dobru suradnju
imamo s Varaždinskom i Virovitičko-podravskom županijom – kaže Kurtušić.
PRUŽNI PRIJELAZI Crne točke na prometnicama gdje su nesreće najčešće s teškim posljedicama
Dvije trećine pružnih prijelaza nedovoljno osigurano
