Hoće li Benedikt XVI. prihvatiti prijedlog predsjednika Njemačke
biskupske konferencije kardinala Karla Lehmanna i svoju drugu encikliku
posvetiti temi globalizacije, to ćemo tek vidjeti. Zasad, tu je ideju
biskup Mainza izrekao usput, uz rub skorog susreta G-8 u Heiligendammu.
Lehmann misli da Crkva ima golemo svjetsko iskustvo te da bi i o temi
globalizacije imala što reći. Ivan Pavao II. spominjao je i negativne i
pozitivne strane globalizacije te je često naglašavao globalizaciju
solidarnosti. Crkva je svoje globalno iskustvo stjecala stoljećima, pri
čemu je sama učila pa bi u tom pogledu sigurno mogla ponuditi vrijedne
prinose pitanjima koja nameće globalizacija.
Prije svega to se odnosi na diktat(uru) tržišta kao neoliberalističke
filozofije koja kao da je izvan svakog nadzora. Odvezana s lanca, ta
filozofija podčinjuje narode i pojedince, postavlja predsjednike i
vlade, dokida suverenitet, a kapital postaje njezina prva i jedina
norma.
Lehmann upozorava da u tom konceptu "gubimo našu srednjoeuropsku
socijalnu kulturu i prava radnih ljudi". Rad trgovina nedjeljom samo je
jedna od izravnih posljedica te filozofije. Benedikt XVI. i sam je
upozoravao na tu problematiku pa nije isključeno da nakon enciklike o
ljubavi zahvati u opću koliko i dnevnu problematiku globalizacije.
VEČERNJI BREVIJAR
Enciklika o globalizaciji
