Bespilotne letjelice, poznate i pod nazivom "dronovi" koji je ušao u planetarnu upotrebu nakon što je ih američka vojska počela koristiti za ciljano ubijanje najtraženijih svjetskih terorista u Pakistanu i Jemenu, u Europi se koriste u civilne svrhe kao što je inspekcija željezničkih pruga, nadzor šumskih požara ili, u poljoprivredi, za pravovremeno posipanje gnojivom ili insekticidima.
Više od tisuću tvrtki dobilo je dozvolu za korištenje bespilotnih letjelica u Europi i upravo zbog toga Europska komisija objavila je prijedlog koji bi zakonski uredio to područje.
– Civilne bespilotne letjelice proizvode se u različitim oblicima i veličinama. U budućnosti bi se mogle koristiti čak i za dostavu knjiga vašeg omiljenog internetskog trgovca. Međutim, mnogi su zabrinuti zbog pitanja sigurnosti i privatnosti povezanima s tim napravama – rekao je Siim Kallas, potpredsjednik EK-a nadležan za promet. Dodao je kako su propisi potrebni na europskoj, a ne nacionalnim razinama jer će letjelice na daljinsko upravljanje lako prelaziti granice, a ta je industrijska grana još u povojima.
Neka od pravila koje EK predlaže su da bespilotne letjelice moraju zadovoljavati istu razinu sigurnosti kao zrakoplovi s posadom te da vrsta podataka koje te letjelice prikupljaju mora biti podložna propisima o zaštiti podataka.
>>Sami konstruiramo male helikoptere kojima fotografiramo iz zraka
To treba zabraniti jer vecina ce ih biti upotrebljena za nadzor i,a gdje je tu privatnost poslace ih na prozor pa ce snimati i u stanu sta radis.