Gospodarska i financijska kriza posljednjih je godina negativno utjecala na tržištâ rada i uvjete rada u Europi. Nezaposlenost je na neprihvatljivo visokim razinama, a smanjena je i kvaliteta radnih mjesta.
Rad u 21. stoljeću trebao bi podrazumijevati kreativnost, sudjelovanje, sigurnost i poštovanje radnika. Umjesto toga za mnoge radnike, uključujući one koji se uspiju ponovno zaposliti u ovom razdoblju, rad znači nesigurnost, pritisak zbog smanjenja plaća i „utrku u snižavanju standarda".
Budući da se Europa počela oporavljati i da se razine nezaposlenosti smanjuju, veću pozornost moramo obratiti na uvjete rada i njihovo poboljšanje. Rast će biti snažniji i održiviji samo ako uspijemo potaknuti ulaganja ne samo u fizičku infrastrukturu i vještine, već i u uvjete rada.
Iako su na tržištima rada i radnim mjestima u Europi porasli tjeskoba i nezadovoljstvo, trebalo bi biti jasno da države članice EU nude i neke od najboljih modela na svijetu kada je riječ o snažnim društvenim partnerstvima, korporativnoj društvenoj odgovornosti i usklađivanju profesionalnog i privatnog života.
Pravo na minimalni plaćeni godišnji i tjedno ograničenje radnog vremena
Najproduktivnija i najkonkurentnija gospodarstva EU jesu ona u kojima su velika ulaganja u socijalnu politiku i zaštitu radnih mjesta uspješno ujedinjena s fleksibilnošću, produktivnošću i dinamičnim socijalnim dijalogom. Iz tih je primjera vidljivo da se ulaganje u prijelaz iz škole na posao te u zdravlje i sigurnost na radnom mjestu isplati u smislu većih razina zaposlenosti, aktivnijeg starenja i održivijih sustava socijalne sigurnosti. Neki i dalje podcjenjuju važnost radnog zakonodavstva EU u ovom području ili propituju njegovu važnost za budućnost. No EU ima ključnu ulogu u zaštiti pravednih uvjeta rada iz gospodarskih i društvenih razloga.
Upravo se zakonodavstvom EU jamči pravo radnika na minimalni plaćeni godišnji odmor i tjedno ograničenje radnog vremena te pravo da se poslodavac savjetuje s radnicima i obavijesti ih o odlukama koje na njih utječu. Zakonodavstvom EU također se štite radnici u slučaju insolventnosti poslodavca, zloporabe uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme te u slučaju diskriminacije.
Nekoliko nedavnih inicijativa EU bilo je usmjereno na poboljšanje uvjeta rada zaštitom ugroženijih radnika. Vježbenici su najmlađi ugroženi radnici i često su žrtve neprihvatljivog iskorištavanja. Kako bi ih se bolje zaštitilo, Komisija je predložila novi kvalitativni okvir za pripravnički staž koji su države članice donijele u ožujku, a cilj mu je tim mladim radnicima omogućiti stjecanje vrijednog radnog iskustva u sigurnim uvjetima.
Radnici su ugroženiji i pri restrukturiranju poduzeća. Te situacije nikada nisu jednostavne. No iz trenutačne je najbolje prakse u EU vidljivo da je moguće predvidjeti promjene i upravljati njima smanjivanjem njihova društvenog i ljudskog troška, pripremanjem zaposlenika na tehnološke inovacije te olakšavanjem pronalaženja novog zaposlenja otpuštenim radnicima. Komisija je stoga predložila kvalitativni okvir za promicanje takvih dobrih praksi.
Zaštita zdravlja na radu
Neprijavljeni rad još je jedan izazov na putu k pravednim uvjetima rada jer se radnicima time uskraćuje zaštita. Kako bi borba protiv tog problema bila učinkovitija i kako bi se neprijavljeni rad zamijenio legalnim i dostojnim zaposlenjem, Komisija je upravo predložila stvaranje nove platforme EU kojom će se olakšati učinkovitija suradnja različitih provedbenih tijela država članica.
Komisija priprema i novi strateški okvir o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu za razdoblje 2014.-2020. Pravila EU i europske strategije već su pridonijeli sprečavanju nezgoda i bolesti na radnom mjestu te poboljšanju zdravlja, sigurnosti, produktivnosti i motivacije radnika i manjem broju izostanaka s posla.
Poduzećima to donosi prednosti ne samo u smislu veće produktivnosti, već im omogućuje ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja na cijelom jedinstvenom tržištu EU, pri čemu se ne moraju nositi sa 28 različitih skupina pravila ili nelojalnom konkurencijom poduzeća koja svoje radnike izlažu nesigurnim uvjetima rada.
Novom će se strategijom poduzećima nastojati olakšati provedba postojećih pravila i suočavanje s novim izazovima (poput stresa povezanog s poslom). Europska komisija promiče i radnička prava i dostojan rad izvan granica EU te potiče ratifikaciju i učinkovitu provedbu konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim standardima rada.
Radno zakonodavstvo EU nadahnuto je standardima ILO-a te se temelji na bogatom europskom naslijeđu u području radnog zakonodavstva i dugoj tradiciji kolektivnog pregovaranja u mnogim državama članicama. Međunarodni praznik rada podsjetnik je na to dragocjeno naslijeđe, koje bismo trebali prenijeti budućim naraštajima.
>> Ima li za nezaposlene budućnosti u Hrvatskoj? 'Ni vani ne teče med i mlijeko'!
bogami nismo se nauživali pravde otkako smo u EU