Višegradska skupina – neformalna zajednica država srednje Europe – prošlog je tjedna, kako doznajemo, poslala pismo američkom Senatu i Kongresu tražeći od SAD-a da zbog krize u Ukrajini dopusti inače strogo kontroliran izvoz ukapljenog plina u Europu.
Plin bi se dopremao na dvije lokacije – terminal u Poljskoj te u Hrvatskoj na otoku Krku – i odatle prodavao. O pismu američkim zakonodavnim tijelima obaviješteni su hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, u koordinaciji s hrvatskim veleposlanikom u Washingtonu. O zahtjevu će se u tijelima Senata i Kongresa SAD-u raspravljati idući tjedan.
Amerikanci ne žele ruski utjecaj u ovom dijelu Europe
Naime, Sjedinjene Države strogo kontroliraju izvoz ukapljenog plina te dozvole za izvoz u inozemstvo ima tek nekoliko kompanija. No, kriza u Ukrajini, kao i moguće ekonomske sankcije prema Rusiji, koje će – ponajprije u energetici – naškoditi državama EU, članice Višegradske skupine, Slovačka, Češka, Poljska i Mađarska, vidjele su kao mogućnost da zaštite svoje interese, i to tako da prekinu ovisnost o istočnom plinu, pronađu nova tržišta, odnosno nove putove opskrbe energentima.
S druge strane, iskoristila bi se činjenica da Amerikanci ne žele ruski utjecaj u ovom dijelu Europe. Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika za energetsku diplomaciju SAD-a Amos Hochstein za nedavna je posjeta Zagrebu i Budimpešti vrlo jasno poručio, posebice Hrvatskoj, da nisu nimalo sretni s Rusima kao potencijalnim energetskim partnerima u ovom dijelu Europe.
Ovo je pravi trenutak
– Ovo je pravi trenutak da se zaista pokrene LNG terminal na Krku. Hrvatska mora iskoristiti novonastalu političku situaciju i preslagivanje. To je zaštita vlastitih interesa – govore nam upućeni.
Države Višegradske skupine već dugo zagovaraju sudjelovanje u LNG terminalu u Omišlju. Budimpešta je posebice zainteresirana preko svoje državne tvrtke MVM, koja bi s hrvatskim HEP-om trebala osnovati tvrtku za dugoročno trgovanje plinom. Kako se doznaje, MVM je krajem prošle godine popunio svoje kapacitete iskusnim stručnjacima u području LNG-a. Tvrtka za trgovanje plinom bila bi posljednja, ali ne i najmanje važna karika. Interes za prodaju plina izrazili su i Katarci preko svoje tvrtke Qatar Gas, no u trenutačnoj situaciji Amerika ima više interesa za ulaz na europsko tržište. Unatoč koristi, interes Hrvatske nije u tome da sama sagradi LNG terminal, no naši sugovornici smatraju da je korist – ako se djeluje što prije – dugoročna, a u financiranju bi s pet do deset posto sudjelovala i Europska unija.
Nova radna mjesta
Studija isplativosti LNG terminala govori da bi izravna korist za državni proračun bila oko 230 milijuna eura godišnje (po osnovi svih davanja). Plinacro bi godišnje zaradio dodatnih 50-80 milijuna eura zbog povećanog transporta plina. Za vrijeme gradnje LNG terminala domaće bi kompanije dobile poslove vrijedne 350 milijuna eura, a posao bi pronašlo oko 400 radnika.
>>Pogledajte koliko su zemlje EU ovisne o ruskom plinu
>>Analitičari: Hrvatska bi mogla profitirati zbog krize u Ukrajini
Pa gdje su ti Arapi iz Katara, Emirata?...jedan avion pun Cacicevih i Josipovicevih prijatelja i "privrednika" napravio ljep izlet na Bliski Istok, beskorisan i skup, lagali su u medijima danima, gdje je taj Terminal na Krku, tko radi rukometne dvorane Arapima? Pipeline za protok plina? LAZLJIVCI, iz Vlade.