Euro na međunarodnim tržištima gubi utakmicu s većinom valuta. U proteklih je godinu dana izgubio 11 posto vrijednosti u odnosu na dolar, ali analitičari upozoravaju to nije razlog za građane da sele štednju u valute koje nisu dominantne u domaćoj ekonomiji. Euro će i dalje slabiti pa se tako do kraja 2015. najavljuje da će omjer eura i dolara biti tek 1:1,1. Kuna će se držati čvrsto za euro, a za jedan dolar posljednjih dana 2015. morat ćemo izdvojiti 7 kuna.
Euro gubi zbog krize
A zašto euro gubi vrijednost? Riječ je o razlikama između monetarne politike koju vode Europska unija i SAD. Razdoblje niskih kamatnih stopa za sobom je vuklo i niže kamate na sva ulaganja, a time i nižu zaradu. Prekidanje takve politike očekuje se u SAD-u, čija ekonomija ubrzano raste.
– Očekuje se da će FED podignuti referentnu kamatnu stopu, a logično je da kapital ide tamo gdje su veći povrati, a to bi bio dolar – kaže glavna analitičarka Raiffeissen banke Zrinka Živković Matijević. Najavljuje da će tečaj euro – dolar skliznuti do 1:1,1, ali i da se tečaj eura i kune neće u bitnome mijenjati. Kako će slabiti euro, tako će se za jedan dolar trebati platiti sve više kuna, a Živković Matijević tvrdi da će do kraja godine cijena dolara na domaćem tržištu skočiti na sedam kuna. Ovaj pad nije ništa neuobičajeno, kaže Živković Matijević i napominje da će sve do kraja 2015. europska središnja banka držati niske stope kako bi 'pumpala' novac u sustav i time pospješila oporavak gospodarstva.
Štedi u valuti u kojoj trošiš
Građani pritom trebaju biti oprezni jer neravnoteža eura i dolara ne znači automatski priliku za brzu zaradu na devizama. Glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić tako podsjeća na vremena kada se ulagalo u norveške krune i kanadske dolare jer se od tih valuta očekivala visoka zarada, koja nikada nije stigla. Napominje da je uvijek najbolje štedjeti u valuti u kojoj se troši ili za koju su vezane tekuće obveze.
– Većina cijena u Hrvatskoj vezana je uz euro, kao i većina kredita i štednje. Banke imaju najveću potražnju za kreditima u euru pa je logično da politikom kamatnih stopa na štednju nastoje privući depozite u euru, za razliku od depozita u dolarima za kojih nema potražnje – ističe Šantić.
>> Ubrzava globalni rast: SAD predvodi sa 3%, u eurozoni 1%
>> Listopadsko slabljenje kune diglo rate kredita i u švicarcu i u euru
Pa vec je dolar 7 kuna I 11 lipa