Upornost koju je pokazao Island u nogometu odlika je koju je nacija pokazala i kada je bila suočena s financijskom krizom. Umjesto reprograma dugova, 300.000 stanovnika odabralo je bankrot, ali uz strategiju rasta koja će ih vratiti na staze uspjeha.
Jurica Novak, stariji partner McKinseya, ugledne konzultantske tvrtke i jednog od najjačih think-thankova koji je dao i nobelovce, radio je na strategiji oporavka Islanda i iz tog iskustva povlači paralelu s Hrvatskom koja bi se u iduće dvije godine mogla suočiti s padom likvidnosti i teškom otplatom dugova.
– Hrvatska je u izuzetno teškoj situaciji i imamo još vrlo malo vremena da se suočimo s razinom problema i provedemo reforme – kaže Novak napominjući da je Island bio spreman na žrtve.
Izabrali su pad standarda od 20 posto, bili svjesni da neće moći putovati, kupovati automobile te da će moći minimalno uvoziti. Sličan stav trebao bi i Hrvatskoj ako se želi izvući iz visoke zaduženosti i slabog rasta.
– Postoji prostor za povećanje duga, jer država nije prezadužena, ali samo ako bismo smisleno angažirali taj kapital – kaže Novak koji rješenje vidi u značajnom povećanju efikasnosti ulaganja. Podsjeća na činjenicu da je većina ekonomije vezana za državni sektor i da je ekonomija naslonjena na državu neefikasna. Kada bi se taj sektor digao na višu razinu efikasnosti, uvjerava, stvorio bi se prostor za reinvestiranje u ciljane ekonomske programe, razvoj proizvoda veće vrijednosti i iskorištavanje resursa.
Novak potencijal vidi u energetskom sektoru, industriji s naglaskom na prehrambenu i poljoprivredu te turizmu. Da bismo razvili energetski sektor, trebamo iskoristiti postojeće resurse nafte i plina te se inteligentno pozicionirati na transmisijskim smjerovima, a promjenom porezne politike mogle bi se privući i velike industrije, kao što je Srbija privukla Fiat koji je podigao ukupni BDP za 2 do 3 posto.
– Hrvatska porezna politika penalizira sposobne i zato ne možemo zadržati talente, a previše opterećuje rad čime proizvod postaje nekonkurentan, a Hrvatska kapitalu manje privlačna – kaže Novak koji upućuje na primjer Srbije koja ima manja porezna opterećenja na rad, a kapital privlači i uz pomoć državnog “aktivizma” te političkih poruka o otvorenosti prema investicijama. U Hrvatsku se seli IBM, a i francuska tvrtka Teleperformance, ali dolazi samo tehnička podrška i pozivni centar. Novak tvrdi da ne smijemo biti izbirljivi i da moramo otvoriti prostor svim ulaganjima, a paralelno izraditi strategiju te u tom smjeru razvijati investicije u budućnosti.
Turizam je grana koja privlači najviše novih investicija, a narastao je na 17 posto BDP-a što pokazuje slabost ostalih dijelova ekonomije.
Ipak, u McKinseyu tvrde da se ne moramo plašiti visokog udjela turizma u ukupnoj ekonomiji, već strateški odrediti kako maksimizirati prihode sektora. Turistički model prema kojem ćemo se odrediti bit će presudan u idućim godinama, kaže Novak ističući da još nismo dosegnuli ni maksimalan volumen turizma, a kamoli prihode. Mnogi poduzetnici priliku za razvoj vide u povezivanju u regiji, a argument im je obično sličnost potrošačkih navika u zemljama bivše Jugoslavije i kulturološka poveznica.
Jurica Novak, u McKinseyu zadužen za jugoistočnu Europu, tj. sve zemlje bivše Jugoslavije, Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju ističe da u regiji postoje različite ekonomske politike što zemlje čini različito konkurentnima te da imaju specifičnosti koje znatno utječu na poslovanje.
>> Održana završna konferencija projekta Postani/ostani poduzetnik
Lupetaš gluposti,draga moja,i ti i tvoj sugovornik.Državom upravljaju Titini kriminalci,u kojoj možeš svašta pričati,ali nemožeš svašta raditi,za razliku od bivše države,gdje si mogao svašta raditi,ali nisi smio pričati.To je jedina razlika.Nasiljem sa cijenom rada,iseljavamo Hrvate a useljavamo "gamad sa istoka".Turizam je opasnost za stabilnost Hrvatske,kad prelazi 10% BDP,što dokazuje sadašnje stanje.Kako je moguće da PDV na turist.usluge bude 13% a na hranu 25%.To mogu napraviti jako veliki pokvarenjaci.Kako osmisliti energetsku politiku,gdje je trend,uspon gospodarstva,koje traje tri mjeseca u godini.Znamo mi Hrvati proizvoditi i brodove,lokomotive, generatore,transformatore,deterdžente,lijekove,alatne strojeve,hranu i puno toga još.Zato postoji HR država,koja treba da drži balans među svim tim djelatnostima.A bjelosvjetskim hoštaplerima preporučiti Džibuti,Čad,Senegal,Somaliju...neka tamo savjete "prosipaju".