Najveći rizici za financijsku stabilnost u zemlji dolaze zbog izostanka gospodarskog rasta, velikih fiskalnih deficita i rastućeg javnog duga, zaključak je najnovije analize Hrvatske narodne banke koja je ponovno testirala stabilnost hrvatskog financijskog sustava u odnosu na moguće promjene tržišnih okolnosti.
Središnja banka očekuje da će zemlja ove godine ostvariti slabašan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), uz blago smanjenje broja nezaposlenih, oporavak cijena nekretnina od tri posto te lagano povećanje osobne potrošnje (0,6 posto) i investicija (0,3 posto).
Trećina s gubicima
Premda trećina banaka posluje s gubicima, u HNB-u smatraju da je financijski sustav stabilan, za što je najveći jamac visoka stopa adekvatnosti kapitala (20 posto), odnosno rezervi koje banke mogu koristiti za pokriće gubitaka. Hrvatska narodna banka simulirala je u jučer predstavljenoj analizi otpornost banaka na “malo vjerojatne, ali zamislive udare” koji bi nastupili dođe li do naglog pogoršanja globalne sklonosti rizicima i rasta kamatnih stopa, koji bi se isprepletali s ranjivostima u domaćoj ekonomiji.
Analitičari su tako mjerili otpornost sustava u slučaju povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke, rasta prinosa na državne obveznice, povećanja kamatnih stopa, skoka tečaja eura na 8,39 kuna te daljnji pad BDP-a i investicija. U stresni scenarij koji se temelji na podacima od kraja rujna 2014. godine uračunat je i sada već realni tečaj franka od 7,49 kuna, što samo pokazuje da se “malo vjerojatni” scenariji realiziraju puno brže nego što to mislimo.
Analitičar HNB-a Tomislav Ridžak ističe da simulacija pokazuje kako bi adekvatnost kapitala banaka u prosjeku pala na 15 posto, no osam banaka spustilo bi se ispod regulatornog minimuma.
– Trenutačne regulatorne mjere zaštite od kreditnih, tržišnih, likvidnosnih i reputacijskih rizika koji mogu imati sistemski karakter dobro su kalibrirane i još uvijek nema potrebe za namještanjem instrumenata u pravcu strožih zahtjeva za kapital i likvidnost – kaže Ridžak.
Dodatne rezervacije
U stresnom scenariju zarade se smanjuju za približno jednu trećinu u odnosu na temeljni scenarij, a višestruko se povećavaju i dodatne rezervacije u odnosu na očekivanja. HNB procjenjuje da će loši krediti u postojećim uvjetima iduće dvije godine narasti na 21 posto, a kada bi se ostvarile najave iz stresnog scenarija, dogurali bi na četvrtinu.
U Hrvatskoj narodnoj banci izračunali su, također, da zamrzavanje tečaja švicarskog franka znači gubitak prihoda banaka od približno 400 milijuna kuna. Banke bi, međutim, toliko izgubile i da nije zamrznut tečaj jer bi porastao udio loših kredita, koje bi morali pokrivati dodatnim rezervacijama.
>> Sve banke majke prošle stres-test, u Hrvatskoj je najsigurniji PBZ
>> Hoće li svaki put trebati napraviti 'stres test' tajnih službi kada netko zaviče
kaj nisu spektakularno neki dan izjavili da smo izasli iz krize?hahahaha