Prognoza EK

Najslabiji u EU: Nakon šest godina recesije, Hrvatsku u 2015. očekuje mali rast od 0,2%

Boris Lalovac Branko Grčić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
04.11.2014.
u 16:30

– Prema našoj prognozi, nije vjerojatno da će Hrvatska uspjeti postići preporučeni cilj za 2014. godinu -

– Prema našoj prognozi, nije vjerojatno da će Hrvatska uspjeti postići preporučeni cilj za 2014. godinu. Komisija će analizirati proračunsko stanje i uzeti u obzir sve druge mjerodavne elemente prije nego što dođe do zaključka i pokrene određene aktivnosti – rekao je europski povjerenik za ekonomsku politiku Pierre Moscovici.

– U svakom slučaju, snažno političko djelovanje i snažne mjere su jako bitne kako bi se ispunila konsolidacijska strategija za Hrvatsku i kako bi poduprla gospodarski rast – dodao je Moscovici, donedavni francuski ministar financija.

U najnovijoj ekonomskoj prognozi, objavljenoj danas u 11 sati u Bruxellesu, Europska komisija nakon šest godina recesije u Hrvatskoj predviđa sićušan rast BDP-a od 0,2 posto u 2015., najslabiji gospodarski oporavak u čitavoj Europskoj uniji. Veći rast od Hrvatske nagodinu će imati CIpar (0,4), Italija (0,6), Grčka (2,9) i sve ostale države članice. Prognoza rasta hrvatskog BDP-a za 0,2 posto u 2015. predstavlja smanjenje u odnosu na prijašnju, proljetnu ekonomsku prognozu Europske komisije u kojoj se Hrvatskoj u 2015. predviđao rast od 0,7 posto BDP-a.

Ove godine hrvatski BDP pada za -0,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prema istoj prognozi, deficit hrvatskog proračuna daleko je od -3 posto na koliko treba biti spušten u europskoj proceduri za smanjenje prekomjernog deficita. U 2014. deficit će iznositi -5,6 posto, u 2015. -5,5 posto, a u 2016. -5,6 posto. "Deficit opće države predviđen je na 5,6 posto BDP-a u 2014. zbog niskih prihoda od PDV-a", kaže se u dokumentu EK. No, najnoviji prijedlog rebalansa proračuna, koji je prije pet dana usvojen na Vladi, nije ukalkuliran u ovu ekonomsku prognozu Komisije, čime se može objasniti razlika između Komisijine brojke o deficitu i Vladine tvrdnje da će deficit ove godine biti 5 posto. Europska komisija u svoju današnju prognozu nije ukalkulirala ni najavljene promjene u porezu na dohodak i porez na kamate na štednju, koje bi trebale biti uvedene 2015., ali za koje Komisija tvrdi da "nema dovoljno detalja o primjeni" te reforme.

Podsjetimo, Komisija u proceduri kroz koju ekonomski nadzire Hrvatsku želi da se taj deficit smanji na -3,5 posto u 2015. i -2,7 posto u 2016. godini, što se po ovoj ekonomskoj prognozi čini nedostižnim osim ako hrvatska Vlada ne napravi daljnje rezove proračunskih rashoda ili ako se proračunski prihodi ne povećaju u slučaju nekog čudotvornog ozdravljenja hrvatskog gospodarstva koje sada nije na vidiku. 

Komisija je danas objavila i prognozu kretanja hrvatskog javnog duga: 81,7 posto BDP-a u ovoj godini, 84,9 posto u 2015. i čak 89 posto u 2016. godini, što je također zabrinjavajuće. U prethodnoj, proljetnoj ekonomskoj prognozi Komisije hrvatski javni dug predviđen je na razini 69 posto BDP-a u 2015. Razlog za ovako velik skok javnog duga leži u, kako piše u dokumentu EK, uključivanju "dvaju velikih poduzeća u vlasništvu države" u kalkulaciju hrvatskog javnog duga.

"Negativni fiskalni rizici i dalje postoje", navodi se u dokumentu Europske komisije i pojašnjava da su to rizici od nenadanog pojavljivanja troškova u zdravstvenom sektoru, obrazovanju i prometu.

>> Srljaju li Europa (i Hrvatska) prema ekonomskom suicidu?

 

Komentara 74

IM
imamsve
11:56 04.11.2014.

Opet laž u posljednja dva kvartala vlasti Jadranke Kosor imdli dmo rast za 0,2 posto svtendenvijom daljeg rasta s onda je došla ekipa zgubidana obave upropastila

Avatar Jose Bielich
Jose Bielich
13:22 04.11.2014.

Opet predviđanja rasta, nevezano jesu li to Vladina ili Europske komisije čija su ipak malo točnije, ali kad dođe period u kojem smo trebali rasti, čitat ćemo analize zašto ne rastemo. Vjerojatno će opet Grčić objašnjavati da je situacija dobraa jer padamo sporije nego prošle godine... A mi ćemo tonuti sve dok ne sredimo državu. A što to znači? Državu mastodontskih razmjera treba smanjiti, previše je stranačkih ljudi pozapošljavano, a premala je produktivnost. Da bi se preveliki i preskupi državni aparat financirao, mora se uzimati od privatnog sektora. Dakle, očito je da je država prevelika, ali Vlada ne dira u to, nego guši privatni sektor, koji je najznačajniji generator rasta i proizvodnje. Znači, imamo situaciju petlje - privatni sektor služi za financiranje države koja propada. A samim time propada i privatni sektor. Velika država je i generator korupcije, zbog koje Hrvatska nije preplavljena zdravim investicijama, nego investicijama s kojima se pere novac. Mi smo mala ekonomija, i da se Hrvatska preporodi, potreban je mali novac, svega nekoliko milijardi eura zdravog kapitala. Da se istinske i nužne promjene dogode, mora se puno stvari napraviti. Prvo, promijeniti Vladu koja je socijalistička (socijalistička =/= socijalna). Drugo, obrazovati hrvatski narod koji je mentalno još uvijek u komunizmu, koji ima averziju prema poduzetništvu i kapitalu, i koji očekuje da država rješava sve probleme. Država mora osiguravati fer natjecanje na tržištu, a ne određivati tko će i po kojoj cijeni nešto proizvoditi. Treće, intelektualni autoriteti u Hrvatskoj moraju se promijeniti. Ne mogu o ekonomiji pričati "ekonomisti" koji nikada na Zapadu nisu radili, koji su doktorirali na socijalističkim temama i koji su zarobljeni u socijalističkim/komunističkim okvirima i relacijama. Istovremeno, o ekonomiji ne mogu narod podučavati nezavisni "intelektualci" poput Srećka Horvata. U uređenim zapadnim državama stvari funckioniraju dijametralno suprotno nego kod nas. Da se to promijeni, potrebno je, bojim se, još dugo, dugo vremena.

Avatar Festival menstruacije
Festival menstruacije
11:24 04.11.2014.

Ove godine minus, slijedeće plus? Kao da sam to već negdje čuo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije