Europska komisija još je u lipnju zaključila da je Zakon o konverziji kredita vezanih za švicarski franak u eure sav trošak prebacio na banke kao i da je njegova retroaktivna primjena ugrozila načelo pravne sigurnosti. Takav stav dao je vjetar u leđa bankama koje su od početka tvrdile da je zakon naštetio njihovu poslovanju, a ministru financija Zdravku Mariću koji je naslijedio sporni zakon od prethodnika Borisa Lalovca ograničen je manevarski prostor za rješavanje “vrućeg krumpira” čija bi šteta mogla iznositi i više od sedam milijardi kuna.
Po najcrnjem scenariju plaćanje tog iznosa moglo bi pasti na leđa proračuna što imaju na umu i u bonitetnim kućama koje će u petak obznaniti odluku o rušenju ili zadržavanju kreditnog rejtinga Hrvatske.
Ministar nije htio otkrivati detalje
– Konverzija je sukladno važećem zakonskom rješenju provedena kod nešto više od 94 posto korisnika kredita u švicarcima. Krediti su konvertirani i tu nema povratka – kazao je Marić pa najavio da će se rješenje tražiti s Europskom komisijom i hrvatskim bankama pri čemu će prioritet biti zaštita proračuna i poreznih obveznika.
Ministar je naglasio da ima adute te da će ih testirati, ali nije htio otkrivati detalje. Priznao je da je pismo pristiglo iz Europske komisije svojevrsni reputacijski rizik, a bonitetne kuće raspitivale su se o mogućem utjecaju rješavanja problema na visinu javnog duga te najavile da će konverzija ući u ocjenu rejtinga.
Zaduženje će ovisiti o tome hoće li tržišta preboljeti Brexit
Marić vjeruje da će agencije imati na umu pozitivne gospodarske pokazatelje koji prkose očekivanjima te činjenicu da je javni dug stabiliziran, a deficit proračuna smanjen. Hrvatska će ovisno o njihovoj ocjeni plasirati i obveznicu na međunarodnom tržištu koja se priprema ovog ljeta, ali će zaduženje ovisiti o tome hoće li tržišta preboljeti Brexit i kakav će biti položaj Hrvatske.
Ako nam agencije sruše kreditni rejting, izdanje u Europi bit će vrlo neizvjesno. Marić se ovih dana mora baviti i preraspodjelom sredstava kako bi osigurao isplatu regresa zaposlenicima javnih i državnih službi. Iako regres nije predviđen u proračunu, vjerojatno će biti isplaćen do kraja srpnja jer Vlada na vrijeme nije uspjela ispregovarati njegovo ukidanje pa je stav ministra financija da se obveze moraju isplatiti kako se u budućnosti na temelju potencijalnih tužbi ne bi stvorili veći troškovi državi u budućnosti.
> > Dobar rast BDP-a, konverzija pogurala potrošnju, a privatni sektor investicije
Država koja donosi zakone protiv kapitala, štiteći dužnike i neplatiše i ne zaslužuje drugo, nego da joj isti taj kapital sruši kreditni rejting i poveća kamate na nove dugove. Žalosno je što će milanovićev predizborni poklon dužnicima u švicarskim francima, sada otplaćivati svi gradjani ove zemlje, pa i oni koji su uredno vraćali svoje dugove ili se nisu zaduživali. Nije vam ovo socijalizam i Jugoslavija da zakonom možete otimati imovinu banaka. Hrvatska je punopravna članica svih relevantnih medjunarodnih financijskih, gospodarskih i političkih organizacija, što znači da se mora pridržavati pravila igr koji tu vladaju, inače će snositi posljedice. Zar ste mislile kako će banke pokrenuti postupke pred hrvatskim sudovima? Pa nisu oni naivni poput nas Hrvata. Oni jako dobro znaju kako se sudi u Hrvatskoj. Dakle gospodo porezni obveznici izvolite nadoknaditi milijardu eura štete bankama, štetočine Milanovića i njegove partije.