Na svaku kunu dobiti koju su u 2013. ostvarile tvrtke što proizvode meso i mesne prerađevine te mlijeko i fermentirane proizvode imale su gotovo 3,5 kuna financijskih rashoda vezanih uz kamate i tečaj.
Na granici isplativosti
Konkretno, 398 tvrtki prošlu je godinu zaključilo sa 118 milijuna kuna konsolidirane neto dobiti, dok su njihovi financijski rashodi bili veći od 405 milijuna kuna, otkriva analiza koju su temeljem izvješća kompanija dostavljenih Financijskoj agenciji izradili u Croatiastočaru.
Najteže je u mljekarstvu, gdje su financijski rashodi rasli 90 posto, a konsolidirana dobit na granici je rentabilnosti. U godinu dana pala je sa 90 na samo šest milijuna kuna, najmanja je u petogodišnjem razdoblju.
Taj je sektor, unatoč nagomilanim problemima uzrokovanim ekonomskom krizom, liberalizacijom uvoza, padom potrošnje i deflacijom maloprodajnih cijena, u proteklih pet godina uspijevao stabilnim održavati volumen prihoda od prodaje, no topila se bruto dodana vrijednost, a rasli su materijalni troškovi. To je i uzrokovalo urušavanje konsolidirane neto dobiti sa 449 milijuna kuna iz 2009. na 118 milijuna u 2013. Protekla je godina zapravo samo ilustracija negativnih trendova koji traju od 2009., upozorava direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
Članice ove grupacije, dodaje, stoga opravdano očekuju od Vlade da žurno izradi program mjera kojima će biti osiguran dugoročan stabilan okvir za konkurentne uvjete poslovanja u odnosu na proizvođače iz ostalih zemalja Europske unije. Istodobno bi resorno Ministarstvo poljoprivrede moralo konačno donijeti Strategiju poljoprivredno-prehrambene industrije do 2023., što je već odradilo 27 članica EU.
Pet godina minusa
Argumenti u prilog tim zahtjevima podaci su da primarna i biljna i stočarska proizvodnja od 2009. stalno bilježi pad vrijednosti proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od tri posto, dok su članice EU 27 ostvarile rast od pet posto.
I prema podacima Eurostata, cijela hrvatska poljoprivreda u proteklih je pet godina zabilježila pad dohotka po godišnjoj stopi od devet posto, dok je EU 27 imalo rast od sedam posto.
Alarmantni su i podaci o uvozu hrane u prva tri mjeseca ove godine. Eskalirao je uvoz mesnih proizvoda, svježeg svinjskog i junećeg mesa te mesa peradi, kao i fermenata, sireva i posebice svježeg mlijeka.
Lani su uvezene 853 tone svježe govedine, ove 2128 tona, dok je uvoz svinjetine rastao sa 10 na 17 tisuća tona, a mlijeka sa 29 na 38 tisuća tona. Izvoz mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Cefte gotovo je prepolovljen.
– Tvrtke iz mesno-mliječnog sektora u odnosu na ostatak nacionalne prehrambene industrije u znatno su nepovoljnijoj tržišnoj situaciji s obzirom na utakmicu koju su prisiljene igrati s moćnom europskom konkurencijom – upozorava Bobetić ocjenjujući da je možda teže samo konditorima.
aNajveći rast materijalnih troškova od čak 7,4 posto lani je zabilježen u peradarstvu, na 1,9 milijardi kuna, dok su paralelno prihodi od prodaje uvećani tek tri posto i iznosili su 2,4 milijarde kuna. Negativan je trend i na financijskim parametrima vezanim uz kamate i tečaj, tu je prihod iznosio 14, a rashodi 41 milijun kuna.
>>Za svaki hektar povrća – 500 eura poticaja
>>Za potpore u 2015. milijarda kuna više
