Recesija je pomela tržište nekretnina. Prodaja stanova u prva dva
mjeseca ove godine opala je od 70 do 80 posto. Točnije, neprodano je
čak 13.000 stanova. Građevinske tvrtke koje su uglavnom kreditima
gradile stambene zgrade, urbane vile i slične objekte našle su se u
velikim problemima.
Ono što su sagradile ne mogu prodati, a rate kredita stižu na naplatu.
I prije nego što je Vlada u svom paketu antirecesijskih mjera ponudila
i mjere za spašavanje tržišta nekretnina (najavila je da će
subvencionirati kamate na stambene kredite, zatražila je da banke snize
kamate, a građevinari cijenu kvadrata), građevinci su započeli
pregovore s bankama.
I oni traže da banke snize kamatu na stambene kredite kako bi se kupci
lakše odlučili na kupnju stanova, ali traže i niže kamate za svoje
kredite.
Zasad je još nepoznato koje su točno tvrtke i koje točno banke
sudjelovale u pregovorima o snižavanju tih kamata s osam na šest posto.
U Ingri su, primjerice, potvrdili da pregovaraju s bankama, ali ništa
više od toga nisu htjeli reći. Raiffeisen banka prva je reagirala
potkraj prošlog tjedna i objavila da 10. ožujka započinje s akcijom u
kojoj sudjeluje desetak građevinskih tvrtki, klijenata te banke.
U tri mjeseca, koliko će akcija trajati, banka će kupcima oko 1000
stanova (zasad se o kvaliteti, veličini, lokaciji tih stanova ništa ne
zna) kamatu na kredit spustiti 15-25 posto te očekuje da će i tvrtke
uključene u tu akciju 15-20 posto sniziti cijenu kvadrata.
RBA je očito pokrenula akciju u kojoj će morati sudjelovati i ostale
banke, jer njima je prvima u interesu da se stanovi prodaju kako bi
građevinske tvrtke mogle otplaćivati svoje kredite. Ispada da bi se
prema popustu RBA stan koji inače vrijedi 100.000 eura mogao kupiti za
70 do 80 tisuća (uzmu li se u obzir popust od 20 posto, eventualne
Vladine subvencije na stambene kredite, niže kamate...).
Ali takvi su izračuni na noge digli građevinare koji i tvrde da su oni
– nemogući. Smatraju da bi se popust od 20 posto mogao odobriti za,
primjerice, vilu kojoj je vrijednost pet milijuna eura, ali nipošto za
stan od 100.000 eura. Iz toga koliko ih je pogodila i sama pomisao na
tolike popuste očito je da nisu spremni odveć sniziti cijenu kvadrata.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, još
je prije ustvrdio kako je iluzorno očekivati popuste od 30 do 40 posto
na stambene kvadrate. Tumači da su takva sniženja eventualno moguća za
stanove kojima je vrijednost u startu precijenjena s obzirom na
lokaciju na kojoj se nalaze.
S druge strane graditelji jadikuju da su previsoke cijene građevinskog
zemljišta i komunalnih nameta. Međutim, pritisak je za kresanje cijena
prevelik. Realnije cijene stambenih kvadrata traži Vlada, banke,
potražnja je nikakva...., pa se očekuje da će cijene ipak osjetnije
pasti.
RECESIJA POMELA TRŽIŠTE NEKRETNINA