Visoka gredica oblikuje se slično kao i zaobljena, no može biti malo viša i valja je obrubiti drvenim, zidanim ili betonskim okvirom. Najbolje se oblikuje od kasne jeseni do rana proljeća, kad na raspolaganju imamo dovoljno materijala iz vrta: otpaci od rezidbe, voluminozni ostaci povrtnih kutura, jednogodišnjega cvijeća i trajnica, otpalo lišće i slično.
Kao i zaobljenu gredicu, smjestite je na sunce u smjeru sjever jug. Njezina širina, budete li joj prilazili s obje strane, neka bude 100 130 cm. Ako je uza zid ili ogradu pa se prilazi samo s jedne strane, ne smije biti šira od 60 cm. Budu li povrće i cvijeće na njoj obrađivala i djeca, širinu prilagodite duljini njihovih ruku. Bitno je da gredica bude tako široka da se ne morate dizati na prste da biste dosegnuli biljke u sredini. Duljina visoke gredice ovisi o raspoloživu prostoru i količini materijala za punjenje. Na površini predviđenoj za izradu visoke gredice iskopajte zemlju do dubine od jedne štihače. Iskopanu zemlju odložite na posebnu hrpu jer će poslužiti za pripremu površinskoga uzgojnog sloja.
Oblikujete li visoku gredicu na površini na kojoj je dotad bila tratina, izrežite busenje prije početka radova i odložite na posebnu hrpu. Sazidajte ili postavite čvrst okvir visine 80-90 cm iznad tla. Ako je dovoljno širok da se na njega može sjesti, neka bude malo niži. Za drveni okvir upotrijebite daske debljine najmanje 4 cm ili oblice promjera najmanje 8 cm. Željeznički pragovi nisu pogodni jer drvo mora biti premazano ili impregnirano sredstvom za zaštitu drva koje ne škodi bilju. Da se okvir pod težinom punjenja ne bi raspao, učvrstite ga okomitim potpornim stupovima, a bočne stranice još i dodatno učvrstite tako da potpornjake čvrsto privežete debelom žicom.
Tlo unutar okvira prorahlite vilastom štihačom pa na dno položite gusto pletenu žičanu mrežicu uz rub okvira uzdignite je desetak centimetara kako biste spriječili da rovke i krtice ulaze u unutrašnjost gredice i ruju po njoj. Bočne stranice okvira iznutra obložite nepropusnom folijom za izloaciju vrtnih jezeraca, kako biste spriječili isušivanje bioenergetskoga materijala i zemlje unutar gredice. Potom okvir napunite. Najdonji sloj neka bude visok 20 40 cm, a može se sastojati od stabljika cvijeća i povrća, debeloga granja, zdrobljenih starih letvarica, daščica i svih ostalih neupotrebljivih drvenih otpadaka iz vrta i dvorišta što se sporo razgrađuju. Na to stavite sloj staroga novinskoga papira i kartona, a na njega položite dvadesetak centimetara visok sloj lišća, sitno sjeckanih grančica i svih ostalih krupnih nerazgrađenih otpadaka iz vrta koje možete prikupljati cijele godine. Busenje koje ste izrezali prije početka radova također stavite u taj sloj otpadaka iz vrta.
Sljedeći sloj neka bude smjesa usitnjena lišća i poluzrela krupna komposta, također debeo oko 20 cm. Površinski sloj, u kojem ćete uzgajati povrće, debljine 20 30 cm, pripremite od zrela usitnjena komposta pomiješana s dobrom vrtnom zemljom, primjerice s površinskim slojem tla koji ste na početku rada iskopali i odložili. Svaki sloj, sve do površinskog koji mora ostati rahao, čvrsto ugazite čizmama, šupljine popunite zemljom i dobro zalijte. Okvir vrhom napunite jer će se punjenje ubrzo slegnuti; 2 3 mjeseca poslije punjenja bit će najmanje 20 cm niže. Stoga pripremite hrpu plodne zemlje i komposta za redovito popunjavanje površinskoga sloja. Biljni materijal kojim ste napunili visoku gredicu razgrađuje se 5 7 godina. Humozno tlo koje pritom nastaje tijekom cijelog tog razdoblja biljkama pruža najpovoljnije uzgojne uvjete, pa je urod povrća veći nego na ravnim gredicama u običnom povrtnjaku. U prvim godinama masa se intenzivno razgrađuje, oslobađa se toplina što zagrijava površinski uzgojni sloj tla.
Osim toga oslobađa se i dovoljno biljnih hraniva, osobito dušika; za neke kulture, npr. salatu i špinat, čak i previše. Stoga na visokoj gredici najprije uzgajajte povrće koje ima velike i srednje potrebe za hranivima: kupus, kelj, korabicu, rajčice, tikvice, krastavce, bundeve, poriluk, celer i slično. Kad se materijal slegne, a količina hraniva smanji, možete uzgajati i kulture koje troše manje hraniva: salatu, luk, mrkvu, grašak, grah mahunar, rotkvice, začinsko bilje, špinat, blitvu i drugo. Dodatna gnojidba u prvim dvjema godinama uzgoja nije potrebna. No i na visokoj gredici kao i u običnom povrtnjaku morate paziti na izmjenu usjeva te dobre i loše susjede. Kad se nakon tih 5 7 godina intenzivna uzgoja materijal kojim je napunjena visoka gredica posve razgradi i pretvori u humozno plodno tlo, ispraznite je, izvađenom zemljom pognojite vrt, a visoku gredicu napunite novim svježim bioenergetskim materijalom.
