Žilet-žica koju je Slovenija postavila uzduž 170 kilometara granice s Hrvatskom, a koju, prema najavama, ne misli tako skoro skinuti, nego je i ojačati, odnosi žrtve. Slike životinja, jelena i košuta, koje u mukama ugibaju razrezane žiletima obišle su svijet, no to je samo vidljiva strana opasnosti. Ona druga, puno opasnija, događa se daleko od očiju ljudi i prijeti čak izumiranjem cijelih vrsta.
Ris je u tom smislu najugroženiji. Žica bi mogla tu vrstu u Hrvatskoj dovesti do potpunog nestanka, upozorava skupina svjetskih biologa.
Nova paradigma
Ograđivanje država zbog migrantskog vala nova je paradigma s kojom se susreću biolozi u svijetu. Državne granice nisu granice prirodnih staništa, a životinje nemaju putovnice. Hrvatska i Slovenija dijele veliki broj jedinki koje su se sada našle pred neprirodnom zaprekom. – Šokantne su slike stradanja jelena i košuta, no riječ je zapravo o malom broju jedinki, nekoliko desetaka, ali i o vrstama koje su lovne, pa takva stradanja neće izazvati veće probleme. No velike zvijeri – medvjedi, risovi i vukovi – iznimno su ugrožene postavljanjem ograda. One žive na velikim područjima. Jedan čopor vukova – a čine ga roditelji i potomci iz jedne ili dviju generacija – živi na površini od 350 četvornih kilometara. Ograđivanje za njih ima kobne posljedice – objašnjava biologinja sa Sveučilišta u Ljubljani Aleksandra Majić Skrbinšek. Ona je jedna od autorica rada “Ograđivanje granica zbog sigurnosti i divlje životinje” objavljenog u časopisu PLOS.
Ograde su političko pitanje i svaka država ima pravo odlučiti što će na svom području raditi, no krše li te države ipak neke propise? Naime, jedan od ciljeva strategije EU za biološku raznolikost do 2020. jest taj da se očuva ili ponovo uspostavi povezanost staništa za neke ugrožene vrste i velike zvjeri. Hrvatska se na osnovi toga i požalila Europskoj komisiji na Sloveniju, dok je iz Bruxellesa stigao odgovor da se “prati ponašanje Ljubljane”. – Postavljanjem ograda stanište se fragmentira – objašnjava A. Majić Skrbinšek. To kao posljedicu, između ostalog ima smanjenje efektivne veličine populacije, odnosno broj jedinki koje gene uspješno prenose u sljedeću generaciju. U Sloveniji danas živi 11 čopora vukova, u Hrvatskoj oko 35. Od toga pet čopora vukova živi na prekograničnom području. Još je ugroženiji ris. Ta je životinja kod nas već bila nestala, no 1973. godine uvezena su tri para iz Slovačke. Svi risovi u Hrvatskoj i Sloveniji njihovi su potomci.
– Genetski su gotovo identični, pare se međusobno, stoga imaju i smanjene mogućnosti preživljavanja zbog zdravstvenih problema – kaže biloginja. Njihovo preživljavanje je ionako upitno, a žica, koja ih dodatno sprječava da pronađu jedinke za parenje, mogla bi samo ubrzati potpuni nestanak risa.
Prijelazi vatrogasna mjera
Medvjed, na sreću, nije kratkoročno toliko ugrožen, i to zbog brojnosti. U Hrvatskoj ih je oko 1000, a u Sloveniji oko 500. Situaciju na terenu pokušavaju olakšati uređenjem prijelaza za životinje u žici, no to je samo vatrogasna mjera.
– Želim vjerovati da će ograda biti što prije uklonjena, ali s obzirom na promjene propisa u Sloveniji, sve ukazuje na to da se priprema teren za lakše podizanje ograda – pesimistična je biloginja.
>>Slovenija u strahu od ponovnog aktiviranja balkanske rute, žica prema Hrvatskoj ostaje
Podignimo i mi ogradu tamo gdje treba, pa za mađarskom i slovenskom žicom više neće biti potrebe. Pa neka nam granicu prelaze risevi, a ne ilegalni imigranti.