Uz predsjedničku kandidatkinju HDZ-a i bivšu ministricu vanjskih poslova Kolindu Grabar Kitarović, još 50 djelatnika ima zamrznut radni odnos u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. To znači da, ako se požele vratiti s dužnosti koje trenutačno obavljaju, a riječ je najviše o poslovima u međunarodnim institucijama, stolac u MVEP-u ih čeka.
Promocija države
Štoviše, iako ne koriste beneficije radnog odnosa, staž u mirovanju im se priznaje kao neprekidni rad u državnoj službi, a da bi se vratili u Ministarstvo, ne moraju ispuniti nijedan uvjet niti na bilo koji način "odraditi" staž u mirovanju, kako je propisano u nekim državama. Logika kojom se blagonaklono gleda na čuvanje posla osobama koje u međunarodnim institucijama rade za osobnu korist, a ne kao predstavnici Hrvatske, često i s iznimno visokom plaćama, jest ta da pomažu imidžu zemlje.
– Što je veći broj hrvatskih službenika i diplomata u međunarodnim institucijama, to je bolji imidž i promocija države, a i pruža velike mogućnosti kako za zaštitu naših interesa tako i za kreiranje politike tih organizacija, a ujedno pruža mogućnost dobivanja ključnih i pravovremenih informacija o temama koje su u nadležnosti tih međunarodnih institucija. Isto je i s hrvatskim službenicima, posebno uoči i nakon ulaska u EU, zbog sekundiranja i mandata u EU institucijama, i ne radi se samo o našim nego i službenicima drugih tijela državne uprave – kažu iz MVEP-a.
No iako citiraju Zakon o državnim službenicima koji propisuje mogućnost mirovanje radnog staža za trajanje dvaju mandata u međunarodnim organizacijama, u oko upadaju neke nelogičnosti. Zakoni govore o tome da "državnog službenika na rad izvan državne službe upućuje čelnik državnog tijela u kojem je zaposlen". Na pitanje tko je, primjerice, uputio Kolindu Grabar Kitarović u NATO, kad je jasno rekla da se javila na natječaj, iz MVEP-a kažu: "Riječ je zapravo o pisanoj potvrdi kojom se potvrđuje da je osoba zaposlena u Ministarstvu, a to istodobno podrazumijeva da se podržava i sama kandidatura."
Odbačen prijedlog
Zakonske nepreciznosti nisu riješene ni nedavnim izmjenama Zakona o vanjskim poslovima na koje se čekalo gotovo 20 godina. Kako doznajemo, bilo je i prijedloga da se koristi slovensko rješenje. Naime, slovenskim je Zakonom o vanjskim poslovima predviđeno da staž može mirovati najdulje šest godina. Djelatnik ima obvezu povratka u MVP te rada u njemu najmanje pola vremena koliko je trajalo mirovanje. Prekine li zaposlenik rad u MVP-u, dužan je platiti kaznu u visini od 50 posto zadnje plaće prije odlaska u međunarodnu službu za period koji treba odraditi. Za razliku od Slovenaca, hrvatski "spavači" se prije povratka u MVEP samo trebaju – najaviti.
– Službenik podnosi zahtjev za aktiviranje radnog odnosa, a raspoređuje ga se u skladu s odredbama Pravilnika o unutarnjem redu – kažu iz MVEP-a. Prijedlog da moraju odraditi dio zamrznutog staža nije prihvaćen.
>>Ataše iz Bruxellesa radi 26 sekundi na dan jer nema stol
>>Pusić me optužila da radim 26 sekundi. A radio sam i po 15 sati dnevno
Moram u veseli centar, čim vidim Vesnu Pusić.