Državni vrh okupio se danas u Hrvatskom saboru na okruglom stolu posvećenom obilježavanju pete obljetnice od ulaska RH u NATO. Premijer Zoran Milanović primijetio je da, iako se do jučer postavljalo pitanje je li NATO više uopće potreban u svijetu, pokazalo da itekako jeste, "jasnije nego ikada".
- Sada se ponovno kao glavni razlog, njen "raison d'etre", spominje rusko ponašanje, i kao što danas vidimo, ruski upad u Ukrajinu. Tu želim biti jasan, Rusija nam nije neprijatelj niti želimo gledati Rusiju na taj način, naša povijesna iskustva s Rusijom nisu loša, odnosno nema ih, vrlo su ograničena. Istovremeno, postoje određena pravila u ponašanju kojih se držimo, i kad ih netko prekrši, a Rusija ih je prekršila u ovom slučaju, smatramo ih neprihvatljivima i to moramo reći. Ali to ne zatvara prostor suradnji ni dijalogu na dobrobit dviju država – rekao je premijer.
I predsjednik RH Ivo Josipović dodao je da upravo kriza u Ukrajini dokazuje koliko je važno biti u NATO-u.
- Članstvo u NATO-u nudi nadu slobode i demokracije, odnosno da te vrijednosti nikad ne budu ugrožene. Ali realitet je nešto drugo. Recentni primjer koji se dogodio u Ukrajini pokazuje koliko je bolje biti u NATO-u nego izvan njega – tvrdi Josipović.
Premijer se prisjetio koliko je teško bilo ući u NATO, 'katkad naporno, čak i frustrirajuće jer je trebalo dokazati da je Hrvatska spremna ući u partnerstvo za mir'.
- Naprosto, nisu nam dali da uđemo u NATO. Naravno, bilo je razloga za to, mada smatram da je tu bilo i nepravde i taktiziranja, a u državama kao što je Hrvatska, to su mlade države, traumatiziranim u tom trenutku, rađa dileme ili nas želite ili nas ne želite. Bili amo po etapama praćeni, je li nam to u određenim trenutcima smetalo, je, je li bilo nepravde, je, ali takav je život, a međunarodna politika da ne govorim – objašnjava Milanović te dodaje da je Hrvatska morala pokazati NATO-u da poštuje temeljne standarde i vrijednosti poput zaštite ljudskih prava, vladavine prava i pravne države.
- I kada počnete ta pravila mijenjati, ukidati prava, izmišljati nove stvari, radite nered i nepravdu. Manje je zlo mijenjati porezne stope svake godine, koliko god bilo zlo, nego mijenjati temeljna ljudska prava i poredak koji ste postavili jednom. Da smo se ponašali ili barem neki od nas, na način na koji se ponašamo danas kada su u pitanju prava manjina, ne bi nas primili u NATO – dotaknuo se Milanović i aktualne unutrašnjo-političke teme.
Predsjednik Josipović podsjetio je da je NATO za Hrvatsku "jedno od jamstva slobode, da neće biti te sile koja će joj slobodu ugroziti", te dodao da je članstvo ipak i obveza.
- Hrvatska po svojim tehničkim, brojčanim kapacitetima zasigurno ne spada u velike zemlje koje svojim doprinosom nose temelje NATO saveza, ali doprinos malih i srednjih zemalja nitko i nikada ne smije podcijeniti – nastavlja predsjednik RH koji je ujedno i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, pa je priliku iskoristio i da pohvali našu vojsku.
- Vojnici i vojnikinje koje danas u NATO savezu i ne samo u NATO savezu, stoje na braniku onih temeljnih vrijednosti o kojima sam govorio su zaista naš ponos i dika. Gospodine generale, molim vas da im prenesete moje poštovanje i zahvalnost za sve ono što čine - poručio je Josipović.
Ukazao je i na činjenicu da je Hrvatska kao zemlja srednje Europe i Mediterana "u jednom posebnom položaju".
- Nažalost, naš dio Europe nije sasvim konsolidiran, ni u političkom ni u sigurnosnom smislu i naše članstvo u NATO savezu zasigurno doprinosi tome da naša pozicija bude bolja i čvršća i da s optimizmom možemo gledati daljnji razvoj Hrvatske – zaključio je Josipović.
S njime se složio i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko koji je dodao da Hrvatska ima povećanu odgovornost prema susjedima, posebice prema Bosni i Hercegovini. On smatra da je u posljednjih pet godina Hrvatska dobila od NATO-a više nego što se nadala.
- U ovih pet godina smo gradili društvo na vrijednostima ljudskih prava, temeljnih sloboda, vladavini prava, pravnoj državi i sve smo to, poštovani prijatelji, uspjeli dostići da bismo smo postali članica Europske unije. Dobili smo u materijalnom i političkom smislu, a najviše smo dobili na perspektivi – zaključio je Leko.
>>Hrvatska slavi pet godina članstva u NATO-u
Pitaj Slovence koliko manjina imaju . Pa su i oni u Nato-u.