Hrvatska iz svog proračuna godišnje isplaćuje oko osam milijardi kuna različitih potpora i subvencija, no većina tog novca odlazi tvrtkama i gospodarstvu. U ovom trenutku aktivna su samo dva programa potpora namijenjenih građanima: prvi se provodi u Zavodu za zapošljavanje i mogu ga koristiti nezaposlene osobe, a drugi u Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama i teoretski ga mogu koristiti svi koji nemaju riješeno stambeno pitanje, no o njemu je većina građana prvi put čula kad je predsjednik Sabora Božo Petrov zatražio kredit za gradnju kuće.
Građani ovisni o radu države
Ulaskom u EU Hrvatska je dobila pristup europskim fondovima te je bilo logično očekivati da će dio europskih potpora završiti i kod građana, no milijarde eura koje Hrvatska može povući rezervirane su za spretne poduzetnike, nevladine udruge i javni sektor. Građani mogu od njih imati neposredne koristi tek ako država i njezine institucije odrade svoj posao kako treba, za što je najbolji primjer zaustavljanje ranije (2014. godine) pokrenutog programa energetske obnove privatnih obiteljskih kuća jer je EU postrožio uvjete za korištenje.
Veći dio aktivnih mjera zapošljavanja ubuduće će se financirati iz europskih fondova, a u novom redizajniranom paketu velika se pažnja posvećuje potporama za samozapošljavanje koje se kreću od 35.000 za osobe koje samostalno pokrenu neki privatni biznis do 175 tisuća kuna ako to učine udruženi s drugima.
Nezaposleni sa smislom za privatni biznis ipak moraju biti oprezni jer svi koji uzmu novac s burze prolaze kroz sito i rešeto. Sada se može registrirati novo poduzeće za stotinjak eura u roku od nekoliko dana, no to je tek manji dio brige i obaveza novopečenih vlasnika. Da bi im država isplatila potporu, samozaposleni moraju pripremiti održiv poslovni plan, ali i biti svjesni da postaju privatni poduzetnici koji moraju zaraditi dovoljno novca da sami sebi isplate plaću i sva davanja uza sve druge troškove koji se od njih očekuju.
Kad se tako gleda na državnu potporu, onda 35 tisuća kuna i nije velik novac, pogotovo što Europska komisija ima veliku listu neprihvatljivih troškova koji se ne smiju financirati tim potporama, kao što su kupnja robe za daljnju prodaju, porezi, kupnja mobilnih uređaja, obnova poslovnog prostora, zakup prostora od članova obitelji...
U slučaju zatvaranja poslovnog subjekta ili odjave radnog odnosa prije isteka ugovora, ‘samozaposleni’ mora vratiti isplaćeni iznos uvećan za zakonsku zateznu kamatu.
Krediti za najupućenije
Puno su bolji u tom pogledu krediti APN-a, ali oni su očito rezervirani za najupućenije jer je u pet godina samo 60 građana uzelo kredit za gradnju kuće uz prosječnu kamatu koja je bila oko 3 posto!
Za očekivati je da će širi krug građana biti uključen u nove kreditne subvencije koje bi trebale krenuti od 1. srpnja ove godine. Prema njima, država će mlađima od 45 godina subvencionirati pola rate kredita iduće četiri godine, a za svako novorođeno dijete to će se razdoblje produljiti za dvije godine. Ove godine za tu je namjenu osigurano 35 milijuna kuna. Vlada se nada da će tako ‘zbrinuti’ oko 1500 obitelji.
Kako je novac za sve stambene subvencije osiguran u državnom proračunu, tako su i pravila za njihovo korištenje lakša nego da se financiraju iz europskih fondova. Uvjeti kredita prvo će se dogovarati s bankama, a one će pak ostale detalje rješavati s budućim kupcima stanova.
Natječaj za energetsku obnovu privatnih obiteljskih kuća trebao bi biti raspisan pred kraj godine, a građanima je odobreno 30 milijuna eura nepovratnih sredstava. Za razliku od programa koji su primjenjivani 2014. i 2015., kad su nepovratna sredstva pokrivala do 80% troškova, ovaj će put na teret fondova EU ići do 45 posto.
>> Pogledajte kako teku radovi na kući Bože Petrova koju sufinancira država
>> Prilika za mlade: Država će subvencionirati 1000 kredita vrijednih 750 milijuna kuna
Sve je to za odabrane, onaj koji nema posao niti mjesečna primanja i Ugovor o radu na neodređeno taj ispada, za njega je Njemačka ili Irska.