Protivljenje hrvatskom zahtjevu o promjeni spornog srpskog zakona o regionalnoj jurisdikciji za ratne zločine, koje je dosad iz Europske komisije upućivano službenom Zagrebu neslužbeno i u usmenim kontaktima, pretočene su u dokument u kojem Komisija, isprovocirana hrvatskim pokušajem blokade Srbije u otvaranju pregovaračkog poglavlja 23, i napismeno iznosi protivljenje stavu Hrvatske i slaže se sa stavom Srbije da srpski zakon nije sporan niti zahtjeva promjenu.
Problem riješiti bilateralno
Prema “non-paper” dokumentu Europske komisije, do kojeg je došao Jutarnji list, srpski zakon koji Hrvatska smatra spornim ne krši suverenitet Hrvatske i Slovenije, kao što tvrdi službeni Zagreb u svojim prigovorima, niti se miješa u unutarnja pitanja tih dviju članica EU. Na hrvatski argument da je srpski zakon sporan jer umjesto klasične univerzalne jurisdikcije uvodi hibridnu regionalnu jurisdikciju, što hrvatski stručnjaci smatraju slučajem bez presedana u poredbenom pravu, Komisija hladno odgovara da čak i kad bi Srbija izbacila regionalnu (nad područjem bivše SFRJ) i ostavila klasičnu univerzalnu jurisdikciju to u praksi ne bi ništa promijenilo jer bi Beograd i dalje mogao suditi za ratne zločine stranim državljanima.
Stoga Europska komisija zauzima stav da Hrvatska, ako ima problem s primjenom tog srpskog zakona, treba to pitanje riješiti bilateralno, kroz suradnju sa Srbijom, a ne kroz pregovore Srbije s EU. Takvo tumačenje Komisije, da je riječ o bilateralnoj stvari, a ne o nečemu iza čega stoji čitava EU, sužava prostor za hrvatske argumente jer Hrvatska ima saborsku deklaraciju u kojoj se politički obvezala da bilateralne probleme neće postavljati kao prepreku susjednim državama na njihovu putu u EU.
Ustrajat će na zahtjevima
Ipak, hrvatski diplomati upućeni u ovaj spor i jučer su, bez obzira na pismo Komisije, ostali nepokolebani, ponavljajući da će se do kraja boriti za uvrštenje triju hrvatskih zahtjeva među mjerila koja Srbija treba ispuniti u sredini pregovaranja o poglavlju 23. Naime, sada, prije odluke o otvaranju poglavlja, EU treba definirati svoje zajedničko pregovaračko stajalište i mjerila za “poluvrijeme” poglavlja, a Hrvatska i dalje inzistira na tome da među ta mjerila treba ući i promjena srpskog zakona o jurisdikciji za ratne zločine. To će biti još teže nakon Komisijinog dokumenta jer su mnoge zemlje članice sklone potpuno podržati argumentaciju Komisije o ovom srpskom zakonu.
>> Hrvatska i Srbija – svađa za potrebe domaće scene
>>Ratovi u Jugoslaviji nisu bili 'građanski': neki argumenti u vezi blokade Srbije
>> Beogradsko izjednačavanje Šešelja i Gotovine razlog je za blokadu poglavlja 23
....do kojeg je došao Jutarnji list, ..... hahahaha