EU ukida proizvodne kvote

Farmeri još nekonkurentniji, a uvoz mlijeka sve alarmantniji

Krave
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
29.03.2015.
u 23:15

Hrvatske mliječne farme sve su pustije

        Daljnja nekonkurentnost i još veći uvoz, jedino je što od ukidanja proizvodnih mliječnih kvota u EU od 1. travnja može očekivati Hrvatska, slažu se i proizvođači i prerađivači mlijeka. Nacionalna kvota od 700 milijuna kilograma u zadnjem razdoblju ionako nije ni približno dosegnuta. Lani smo jedva ostali na mizernih 500-tinjak mil. kilograma, na koliko se hrvatska proizvodnja svježeg mlijeka srozala godinu prije, uz pad od 21%, a kako nam treba najmanje 900 milijuna, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda još od ulaska Hrvatske u EU cvjeta.

Već lani smo uvezli 30% više sireva nego u godini prije ulaska u EU, fermenata 15%, a svježeg mlijeka od početka 2015. čak 40% više u odnosu na isto razdoblje lani, tvrdi Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara.

Rašeljka Maras iz Udruge CroMilk ističe kako se ostale članice EU za ukidanje kvota i veću proizvodnju pripremaju već nekoliko godina. Hrvatska se pak bavila drugim problemima te se može očekivati samo dodatni uvoz gotovih proizvoda, čemu na ruku ide i ruski embargo. Mlijeko u tetrapaku uvozimo već i iz Češke, Poljske i Nizozemske iz kojih donedavno nije bilo velikog uvoza u Hrvatsku.

– Domaći farmeri su nekonkurentni jer nemaju istu početnu poziciju i razinu konkurentnosti koju imaju ostali EU farmeri. Naš farmer plaća PDV od 25% na sve proizvodne troškove (hrana za stoku, gnojivo, sjeme...), nema dovoljno obradivog zemljišta da bi prehranio vlastitu stoku te je prezadužen i najčešće u nemogućnosti vraćanja nekoliko puta reprogramiranih kredita. Susjedi u Sloveniji pak imaju PDV na inpute 11%, a država im redovito isplaćuje poticaje, što kod nas također nije slučaj – tvrdi Maras.

Sve to razlog je i što je posljednjih pet-šest godina broj mliječnih krava u nas pao 30%, na oko 170 tisuća, a broj farmera za više od 8000, na 9200.

– Padne li otkupna cijena mlijeka i za lipu, to će biti kraj obiteljskih gospodarstava – tvrdi Antun Laslo, čelnik udruge OPG-a Život. S druge pak strane, zbog toga jer trgovci uvoze gotove proizvode – uvoz je od ulaska RH u EU rastao 200%, na 183 mil. kilograma – te zbog dampinških cijena, domaća industrija mlijeka grca i u prevelikim zalihama.

– Šire gledano, govorimo o 30 tisuća radnih mjesta u mljekarskom sektoru – kaže Maras. Naglašava kako je nužno osnažiti domaću mljekarsku proizvodnju na farmama kroz subvencioniranu nabavu junica, koja će imati snažan potencijal izvoza i biti samoodrživa, te sniziti stopu PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju. Potrebno je i educirati farmere, kako o poslovanju na farmama tako i o upravljanju sredstvima te reprogramirati nepovoljne kredite koje većina njih posjeduje u komercijalnim bankama i putem HBOR-a.

– U vrijeme krize bitno da se kupuju domaći proizvodi kojima se diže zaposlenost, BDP i punjenje proračuna – tvrdi Bobetić. No potrošači su, čini se, sve ravnodušniji piju li češko ili hrvatskom mlijeko – bitna im je samo cijena.  

>>  Udružili se mljekari Brodsko-posavske županije

>> Kvote se ukidaju 31. ožujka, a lobisti upozoravaju na pad cijena koji ugrožava mljekare u Uniji

>> Kažnjeno 8 država koje su proizvele previše mlijeka, Hrvatska proizvodi ispod kvote

Komentara 10

DE
demokršćanin
23:19 29.03.2015.

Evo posla za ministra Jakovinu,samo ako će on jadan razumjeti situaciju.

SA
samoborka
01:12 30.03.2015.

a u tom nazovi-mlijeku iz Poljske plivaju buduci rakovi stanovnika Hrvatske. Hvala nasim vrlim politicarima sto nas zdusno truju smecem sa svih strana. Hrvatska je postala deponij za zbrinjavanje toksicnog otpada iz zemalja istocne Europe i Kine.

HR
hrfila78
12:42 30.03.2015.

ahaha prosjecna placa u poljskoj 1400 € , ne buncaj pojma nemas o cemu pricas 10 poljaka znam gdje radim , pricao sam sa njima kako je kod njih i nitko nema u poljskoj toliku placu osim drzavnih institucija. Nebii bila njemacka puna poljaka da je tamo tolika prosjecna placa

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije