Kraj recesije u Hrvatskoj je na vidiku, ali oporavak će biti prigušen – zaključuje Europska komisija u najnovijoj, zimskoj ekonomskoj prognozi.
Hrvatska je provela šest godina u recesiji. Gospodarstvo je u 2014. ipak padalo sporije nego prijašnje godine, kaže EK. "Blagi oporavak predviđa se za 2015., a rast će u 2016. dosegnuti 1 posto BDP-a, zahvaljujući investicijama iz EU fondova", zaključuje Komisija. Njezina prognoza za rast u 2015. i dalje je sićušnih 0,2 posto. To je najmanja stopa rasta u EU predviđena u 2015. godini. Svih ostalih 27 zemalja članica očekuje veći rast, prema prognozama EK, a poslije Hrvatske najmanji rast očekuje Italiju (0,6 posto) te Austriju, Finsku i Bugarsku (po 0,8 posto).
"S padom u cijenama energenata i sirovina, u 2015. očekuje se negativna dinamika cijena, premda je inflacija na putu da se vrati na pozitivne temelje u 2016. godini", zaključuje Europska komisija u prognozi za Hrvatsku. "Uvjeti na tržištu rada marginalno će se poboljšati u 2015. i 2016., a potrebe za fiskalnom konsolidacijom i ograničene strukturne reforme i dalje su, međutim, razlog zbog kojeg izostaje potencijalni rast", dodaje se u dokumentu. Nezaposlenost bi trebala vrlo malo pasti, sa 17 posto u 2014. na 16,8 posto u ovoj i 16,4 posto u 2016. godini.
Deficit opće države u 2014. bit će 5 posto BDP-a u 2014., zatim 5,5 posto BDP-a u 2015. i 5,6 posto BDP-a u 2016. godini, što znači da Komisija u ovoj prognozi ne vidi da će Hrvatska ispuniti ciljeve koji joj je EU zadala u tzv. proceduri smanjenja prekomjernog deficita (EDP).
– Po ovoj prognozi, Hrvatska će imati nešto bolji deficit nego što je to prognozirala jesenska prognoza, no ipak i dalje visoko iznad cilja postavljenog u EDP-u – rekao je europski povjerenik Pierre Moscovici. U jesenskoj prognozi, objavljenoj u studenom 2014., EK je predviđala Hrvatskoj deficit od 5,6 posto BDP-a u 2014. (a sada predviđa 5 posto).
Kao razlog za povećanje deficita u 2015. Komisija izrijekom navodi "promjene u oporezivanju osobnog dohotka" jer potencijalne mjere koje bi trebale nadoknaditi taj dio prihoda u proračunu "još uvijek su u velikoj mjeri nepoznate".
Komisija naglašava da prognozu kretanja hrvatskog deficita može "revidirati prema dolje ako hrvatska vlada potkrijepi svoje ciljeve fiskalnog deficita mjerama koje bi bile uvjerljivo najavljene i sadržavale dovoljno detalja". Drugim riječima, Europska komisija i dalje ne vjeruje u ozbiljnost mjera hrvatske Vlade za smanjenje deficita.
Javni dug bit će 81,4 posto BDP-a u 2014., zatim 84,9 posto u 2015. i 88,7 posto u 2016. godini. EK objašnjava da javni dug raste zbog deficita.
>> Europska komisija: Rast BDP-a u Hrvatskoj u 2015. godini će biti tek iznad nule
>> 'Nikad nećemo dostići broj zaposlenih iz 2008.'
po logici stvari, jednom se mora doseći dno i krenuti prema gore ... ali to nema nikakve veze sa "mjerama" slučajnog premijera koji na sve načine nastoji uništiti ovu zemlju