Nepromišljene i neprimjerene, donesene na pamet i bez najosnovnije analize, kritike su brojnih gospodarstvenika na mjere kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, koje su od početka godine s javnog proširene i na privatni sektor. Prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci s više od 20 radnika moraju, naime, zaposliti najmanje 3% invalida, inače će po svakoj takvoj nezaposlenoj osobi plaćati oko 900 kuna penala mjesečno.
Novi nameti tvrtkama
Kvota od 3% odnosi se na sve gospodarske djelatnosti, no nove zakonske odredbe i dalje nisu usuglašene sa stvarnim stanjem, potrebama i mogućnostima pa gospodarstvenici na njih ponajprije gledaju kao na još jedan parafiskalni namet. Najbolji primjer za to Varaždinska je županija. Predsjednik Županijske komore Varaždin HGK Čedomil Cesarec kaže kako je kvotnim sustavom u njegovoj županiji obuhvaćeno 227 tvrtki koje, prema trenutačno vrijedećim odredbama, trebaju zaposliti 790 invalidnih osoba. No u Područnom uredu HZZ-a Varaždin u listopadu 2014. na burzi ih je bilo samo 273.
– Ovi omjeri razotkrivaju svu nelogičnost brzopleto donesenih mjera koje sasvim sigurno dugoročno neće zaživjeti niti donijeti pozitivne efekte – tvrdi Cesarec. Ističe kako je u Varaždinskoj županiji niz pozitivnih iskustava u zapošljavanju invalidnih osoba već desetljećima, no trenutačna regulativa štetna je i neprovediva.
Igor Greblički, direktor Boxmark Leathera iz Trnovca koji u proizvodnji kože i trgovini posluje i s Mercedesom, Porscheom, Audijem, VW-om... i godišnje ostvaruje više od 2 milijarde kuna prihoda, kaže kako je njihova trenutačna obveza zapošljavanje 123 invalidne osobe. I prije su ih zapošljavali gdje je to moguće, posljednjih mjeseci 10-ak, no na varaždinskoj burzi i nema dovoljno raspoloživih kadrova koje bi zaposlili, a tako je vjerojatno i u ostatku RH.
Slijepima najteže do posla
– Trošak Boxmark Leathera zbog nezapošljavanja potrebne kvote iznosit će tako oko 100.000 kuna na mjesec – kaže on te dodaje kako nerealnim propisima zakonodavac zapravo prisiljava poduzetnike da otpuste osobe bez invaliditeta ili s invaliditetom koji se ne priznaje za potrebe oslobođenja od plaćanja naknade. Plaćanje penala moguće je izbjeći kupnjom materijala ili usluga tvrtki osoba s invaliditetom osnovanih kroz program samozapošljavanja. No ni njih nema dovoljno ili ne mogu zadovoljiti potrebe velikoserijske proizvodnje i nisu konkurentni s cijenama.
Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih, kaže kako je Grad Zagreb pozitivni presedan u Europi po pitanju zapošljavanja invalidnih osoba, dok su ministarstva, čak i socijalne politike ili rada, koja bi prva trebala dati primjer, po tom pitanju katastrofalna. Za slijepe osobe, tvrdi on, trebalo bi uvesti i potkvotni sustav jer će se uvijek prije zaposliti petero ljudi "bez malog prsta" nego slijepi, koji su najteže zapošljivi.
Ministar rada Mirando Mrsić kaže kako je u evidenciji HZZ-a s obzirom na dob, spol, obrazovanje, vrstu invaliditeta i način stjecanja invaliditeta potkraj 2014. bile 6783 invalidne osobe, što čini 2,1% ukupne populacije nezaposlenih osoba s invaliditetom. Intencija zakona, poručuje, nije zamjena jedne skupine radnika drugom, nego otvaranje mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom koje su vrijedni i sposobni radnici. Mrsićevo ministarstvo ima sedam, a u obvezi je zaposliti jedanaest radnika s invaliditetom pa će i oni, najavio je, plaćati penale. No je li to poenta zakona?
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, kaže kako većina poslodavaca i ne može utvrditi koliko radnika s posebnim uvjetima rada moraju zaposliti jer se još ne zna kakva će se radna mjesta priznavati. Stoga će ih se, bez obzira na to što žele ispuniti sve propisane zahtjeve, penalizirati iako sustav ne funkcionira.
– Smatramo važnim da se sredstva ostvarena "penaliziranjem" tvrtki transparentno i do zadnje lipe utroše na obrazovanje i osposobljavanje osoba s invaliditetom na tržištu rada jer jedino ulaganjem u obrazovanje zakon može dobiti svoj pravi i puni smisao – poručio je Majetić.
>> Poslodavci će radije platiti kaznu nego zaposliti osobu s invaliditetom
Koje su ovo gluposti. Znaci covjek mora placati kaznu sto nema invalida u firmi, a na burzi ili nema invalida ili invalidi nece raditi. Pa sta ova drzava radi, pa ajmo ljudima lomiti noge i praviti invalide da ljudi nee dobivaju kazne. Pa gospodo pa ne donosi se tako zakon da vidimo koliko u drzavi ima invalida i da podjelimo sa brojem firmi toliko svaka firma ima da zaposli. Plus ako firma nema taj broj ljudi ajmo uzeti harac. i onda ajmo pricati dodite ulagati u RH. Pa valjda se treba donijeti zakon da taj invalid ima pravo prvenstva na natjecaju i ako ga netko sikanira tog poslodavca opaliti po dzepu da se smrzne. i jos stimulirajuci zakona da se zaposle invalidi, a ne zakone koji su represija na privatnike.