TESTOVI DRŽAVLJANSTVA

Je li Mišo Kovač pjevač ili sportaš? - Što sve stranac mora znati da bi stekao pravo na hrvatsko državljanstvo

Mišo Kovač
Foto: Anto Magzan/Pixsell
1/4
05.08.2016.
u 11:48

Jedno je od 10 do 15 pitanja na koja kandidat mora točno odgovoriti, a biraju se iz baze od 100 pitanja

Kako se zove glumica tragično preminula 15. kolovoza 2000. koja je glumila u filmovima Glembajevi, Treća žena i Tri muškarca Melite Žganjer? Koji je začin svjetski poznati izvozni proizvod? Jesu li Ivo Robić, Mišo Kovač i Oliver Dragojević pisci, pjevači, slikari ili sportaši? Tri su to pitanja iz upitnika za provjeru znanja o hrvatskoj kulturi i društvenom uređenju na koje odgovore moraju znati stranci koji žele hrvatsko državljanstvo.

Proces dobivanja državljanstva naturalizacijom (prirođenjem) propisuje rješavanje takvog testa, a da bi prošao, kandidat mora točno odgovoriti na 10 od 15 pitanja koje ispitivač u diplomatskim misijama u inozemstvu ili u policijskim postajama u Hrvatskoj bira iz baze od 100 pitanja i ocjenjuje.

Slične testove imaju mnoge, iako ne sve, države, a upravo su rezultati posljednjeg testa u Danskoj izazvali buru. Tamo su dvije trećine kandidata pale na testu jer nisu točno odgovorili na najmanje 32 od 40 pitanja.

Veliki je to postotak i odmah je izazvao kritike da je test postrožen kako bi se otežalo dobivanje državljanstva zbog velikog priljeva imigranata, a kao dokaz tomu navodi se da je podignut postotak obaveznih točnih odgovora, ali i da su uvedena pitanja koja graniče s trivijalnošću.

Primjerice, odgovor na pitanje kad je bila premijera prvog filma iz serijala o bandi Olsen nije, kad su ga pitali novinari, znao ni sam glavni glumac.

Za razliku od Danske, u Hrvatskoj ne postoji evidencija o prolaznosti testova, kažu u MUP-u. Ako ne prođe, podnositelj zahtjeva ima pravo u roku od 15 dana ponovno pristupiti popunjavanju upitnika, dodaju. Iz MUP-a ističu da je prirođenjem, od 2012., kad je test uveden, u hrvatsko državljanstvo primljeno 15.975 stranaca.

Uvođenje testa bilo je u skladu je s europskim trendom. I dok se u SAD-u testiranja provode od 19. stoljeća u raznim oblicima – od ispitivanja suca do upitnika, europske države počinju testirati potencijalne državljane tek od polovine prvog desetljeća 21. stoljeća. Velika Britanija uvela je test 2005., Austrija godinu kasnije, a Njemačka 2008. Usporedo, u tim državama razvija se i industrija priprema za testiranja koje nude škole. Za razliku od nabrojanih, neke države, poput Slovenije, ne testiraju kandidate.

Uvođenje testova, kaže Sue Wright sa Sveučilišta u Portsmouthu, poklapa se s promjenom paradigme o multikulturalnim društvima, koja je dominirala prethodna dva desetljeća. Od kandidata se traži da pokažu da razumiju nacionalnu zajednicu – da znaju mitove, junake, trenutke slavlja.

Test traži i poznavanje nacionalne umjetnosti, književnosti i prostora. Takav odabir pitanja, primjerice, ima Hrvatska. Takva su pitanja nasljeđe 19. stoljeća i narativa o stvaranju nacionalnih država te trebaju u kandidatu izazivati ponos, smatra Sue Wright koja je za UN analizirala testove iz raznih država, ali i upozorila da testiranje ne jamči da će kandidat i usvojiti vrijednosti društva.

No testovi pokazuju i definiraju li se religiozne i kulturalne razlike u nekoj državi kao privatna stvar ili kao javna politika, smatra njemačka sociologinja Ines Michalowski. SAD je na jednom polu – ima “suhe” testove, temeljene na poznavanju činjenica. Na drugom su Nizozemska i Danska. Te države tradicionalno, kao multikulturalna društva, imaju veliku ulogu u moderiranju neslaganja, pa i testovi upućuju na potrebu prihvaćanja normi, bilo da su kodificirane zakonima ili ne.

Paradigmatsko je pitanje iz danskog testa o tome mora li građanin, ako je vjernik, poštovati i druge običaje i zakone, čiji podtekst upućuje na neprihvatljivost odbijanja društvenih normi nekih pripadnika islamske vjere, od odbijanja rukovanja do spolne nejednakosti.

Također, pitanje iz njemačkog testa o tome smiju li Tom (20) i Klaus (45) živjeti zajedno kao par anticipira da ispitanik nije iz Portugala ili Hrvatske, već iz drugačijeg kulturnog kruga. I dok je u doba dok je koncept multikulturalizma bio živ društvo bilo spremno napraviti pokoji ustupak i prihvatiti drugačije građane, sada je jasno: stranci, ako žele biti naši državljani, moraju se potpuno asimilirati.

>> Njemački Trier izabrao vinsku kraljicu – Sirijku!

Komentara 12

Avatar EU MOJCA
EU MOJCA
13:17 05.08.2016.

ma ja bi samo da otpjevaju " lijepu našu " .. većina komentatora to ne bi ni za živu glavu

DA
dario2612
12:07 05.08.2016.

nije da se hvalim, ali sve sam znao

Avatar darkoaa10hush
darkoaa10hush
14:09 05.08.2016.

Zasto bismo primali strance? Zato sto nam to nasi gospodari globalisti i ljevicari namecu?! Ni slucajno! Multikulturalizam ce nas dovesti do jos jednog gradjansko rata.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije