okrugli stol

'Kako unaprijediti zdravstvenu skrb za djecu s teškoćama u razvoju?'

djeca s teškoćama (1)
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
23.06.2015.
u 10:53

Kod nas je pravilo da civilno društvo liječi djecu s poteškoćama u razvoju. To i nije tako loše, ali neophodno je osigurati i financijsku potporu za takvo što, kaže Viktorija Matin

U organizaciji Udruge roditelja djece s poteškoćama u razvoju "Vukovarski leptirići“ i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom danas je u Vukovaru održan okrugli stol na kojem se razgovaralo o provođenju i organizaciji intervencije u Vukovarsko-srijemskoj županiji, provođenju rehabilitacije i habilitacije djece s teškoćama u razvoju, zapošljavanju kapaciteta za provođenje istoga te pružateljima usluga za navedena područja. Bila je ovo još jedna prilika da roditelji i predstavnici udruga ukažu na probleme s kojima se suočavaju kako bi svojoj djeci osigurali kvalitetno i sustavno liječenje.

Predsjednica Vukovarskih leptirića Viktorija Matin, koja je i sama majka djeteta za teškim oštećenjima, kaže kako ih institucije niti vide niti čuju, a da ih one upućuju na lokalnu samoupravu odakle ih pak vraćaju nazad.

– Kod nas je pravilo da civilno društvo liječi djecu s poteškoćama u razvoju. To i nije tako loše, ali neophodno je osigurati i financijsku potporu za takvo što. Svako dijete ima pravo na besplatno liječenje. Treba znati i kako se kroz projekte i donacije ne može osigurati kvaliteta i kontinuitet koji su neophodni za liječenje djece – rekla je Matin napominjući kako broj djece koji trebaju pomoć stalno raste. Ova udruga trenutno skrbi o 83 djece s teškoćama u razvoju koji za najveći broj usluga u liječenju i rehabilitaciji moraju za Zagreb jer u Slavoniji nema takvih sadržaja. Fizioterapeutkinja Olja Redl, inače majka dvoje djece iz autističnog spektra, navodi da malo ljudi zna s kakvim se sve problemima susreću roditelji djece s teškoćama u razvoju.

– Ovdje nema logopeda za djecu s autističkim spektrom. Razne terapije roditelji moraju doplaćivati kao i suplemente. Djecu je često potrebno držati i na određenim dijetama... Pitam se što bi bilo kada bi roditelji 8000 autistične dijete pustili u ustanove. Razmišlja li netko kako bi se država onda s tim izborila i kako sve to pokrila, pita se Redl. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Ankica Slošnjak istaknula je kako je neophodno osigurati da svako dijete bude pokriveno kvalitetnom uslugom i da imaju osiguranu neophodnu rehabilitaciju. Smatra kako je što prije potrebno unaprijediti sustav jer stanje na terenu pokazuje kako ima mnogo mjesta za napredak i popravak.

– Svima nam je interes da sustav bude riješen kako treba i da djeca, kao i njihovi roditelji, imaju osiguranu profesionalnu i sustavu skrb. Ako u Slavoniji samo u Slavonskom Brodu postoje neke usluge ili su one razbacane po drugim gradovima, onda treba vidjeti kako da se to objedini i da roditelji znaju kako to dobiti, ali i da imaju pokrivene troškove. Ta zadaća je na državi, ali i jedinicama lokalne samouprave – rekla je Slošnjak. Prema službenim podacima Ministarstva socijalne politike i mladih u RH ima 4800 djece koja imaju potrebu za uslugom rane intervencije. Od tog broja tijekom 2013. godine samo je 641 dijete primalo potrebnu uslugu. Iz toga proizlazi da velika većina djece (njih 87 posto) nemaju pristup uslugama rane intervencije, a u najtežem položaju su djeca s poremećajima iz autističnog spektra.

>> Do djetetove treće godine veze u mozgu mogu se obnoviti

Komentara 1

Avatar fijolica
fijolica
13:58 23.06.2015.

Samo što potpora koju bi ova djeca trebala dobivati završava kod nekih drugih skupina kojima se danas poklanja prevelika pažnja. A i puno ima onih koji misle da se ova djeca nisu trebala ni roditi. Oni i rade na tome da se te poteškoće otkriju još prije nego što se dijete rodi, a onda čine sve da se ono i ne rodi, uz izliku tobožnje brige za takvu djecu. Kao, neće imati sretan i kvalitetan život. A zašto. E, pa između ostaloga i zbog toga što se potpora za njih (neopravdano) dijeli drugima! I tako je krug zatvoren!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije