Predsjednik države dr. Ivo Josipović sumirao je na konferenciji za novinare rezultate svoga socijalnog projekta kojeg je predstavio prije godinu dana, odnosno 20 preporuka radi ublažavanja dužničke krize građana, kako bi se vidjelo što je u međuvremenu prihvaćeno, a što nije. Potom je predstavio da je formalno krenuo sa svojom inicijativom vezanom za ustavne promjene tako što je jučer u njegovu Uredu održana konstituirajuća sjednica stručnog Povjerenstva za ustavna pitanja Predsjednika Republike kojem je glavna zadaća kreiranje novog teksta hrvatskog ustava.
Sumirajući rezultate 20 mjera rekao je kako je učinjeno prilično ali postoje još neke mjere koje bi volio da se realiziraju, da Sabor i Vlada razmotre mogućnosti da ih implementiraju.
- Posebice apeliram na ograničenje kamate do visine glavnice i mjere koje se odnose na ograničenja ovrhe kad je riječ o socijalno ugroženim građanima posebice onima koji nemaju gdje. Volio bih da ova konferencija bude poticaj ne samo nadležnim državnim tijelima nego i nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima da uvijek imaju na umu da smo jedno društvo, kako god da dijelimo sudbinu i da nam je moralna i ljudska dužnost pomoći onima koji nemaju.
Predsjednik je za svaku od 20 preporuka iznio što jest, a što nije napravljeno:
1. Institut osobnog bankrota odnosno stečaja. Izrada nacrta zakona je u tijeku, do ljeta se očekuje usvajanje, i u tekst se namjerava inkorporirati oprost duga pod određenim uvjetima
2. Državi i subjektima u vlasništvu države za dugove periodične naravi trebalo bi donijeti odluku da se, radi smanjenja troškova, ne pokreću parnice i ovrhe dok dug ne dosegne određenu minimalnu razinu. Zbog stotinjak ili tisuću kuna duga se sam trošak postupka višestruko naplaćuje, a nerijetko je riječ o slučajnom dugu, zbog zaborava ili gubitka računa...
3. Privatnopravne tvrtke bi također trebalo motivirati poreznim olakšicama na nepokretanje tužbi zbog eriodičnih dugova do određenog iznosa, jer im se to ne može narediti kroz zakonsku normu.
4. Jačanje sudske kontrole ovrhe, naročito kad je riječ o troškovima postupka, jer često su se iskazivale kao trošak i radnje koje nisu obavljene, usvojeno je u Ovršnom zakonu.
5. Promjena članka 102. Ovršnog zakona na način da se smatra da je dužnik ispunio dug u visini dvije trećine vrijednosti nekretnine koja prelazi u vlasništvo fiducijarnog vjerovnika. Preporuka je na drugačiji način prihvaćena tako da su ugrađene minimalne cijene kod prve i druge elektroničke dražbe pa onda ako ta cijena ne bude postignuta ide se u obustavu ovrhe.
6. Ovrha se ne može provesti na stanu koji je jedini stambeni prostor u vlasništvu dužnika ili člana domaćinstva koji veličinom ili vrijednošću ne prelazi određeni minimum. Ta preporuka nije usvojena.
7. Kad ovrhovoditelj postane vlasnik stana preporuka je da se dužnik ne može deložirati već mu se određeno vrijeme daje status zajmoprimca pod uvjetima propisanim zakonom, što je uvaženo u zakonu koji je na prvom čitanju na način da se dužnika ne može deložirati šest mjeseci od donošenja zaključka o prodaji nekretnine.
8. Razmjernost fiducije kao bitan element pravednosti, kad je vrijednost nekretnine u potpunom nesrazmjeru s dugom. Iako je riječ o vrlo važnoj preporuci nije usvojena.
9. Preporuka da HNB kao neovisni regulator preuzme nadzor nad formiranjem kamatne stope naravno uvažavajući prirodu bankarskog posla i rizika, na izvjestan način je usvojena kroz izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju na način da su dijelom ograničene kamatne stope ako je tečaj valute rastao više od 20 posto i uvedeno je pravo na konverziju kredita bez troška.
10. Preporuka da se Zakonom o obveznim odnosima zatezne kamate definiraju drugačije na određeni način, nešto drugačije, prihvaćeno je u Zakonu o potrošačkom kreditiranju jer su definirani parametri izračuna promjenjljive kamatne stope.
11. Zatezna kamata prestaje teći kad dosegne visinu glavnice. To je nekoć postojalo u našem zakonodavstvu i iako bi bilo pravedno i dobro da to i sada imamo, ta preporuka nije prihvaćena. ZOO nije izmijenjen.
12. Preporuka da HNB kao regulator motivacijskim mjerama, a i Vlada i Sabor, poreznim i drugim mjerama pomognu da banke svim građanimas teško otplativim kreditima ponude različite aranžmane od otpisa dijela duga socjalno najugroženijima, reporgram kredita uz dulji rok i manju kamatu, moratorija kroz određeno vrijeme, transformiranje kredit au drugi oblik... Kroz praksu banaka je nešto od toga prihvaćeno a HNB je naložio bilježenje rizika, određene mjere rezervacije i time se postiže veća vidljivost prostora rizika ali tu postoji još puno mogućnosti da se građanima olakša porat duga kad je to opravdano i kad postoje uvjeti.
13. U vezi sa stradavanjem jamaca kojima nisu posve bili poznati uvjeti jamstva, preporučeno je da banke preuzmu obvezu da više i bolje informiraju jamce kao sudužnike i da se osiguraju mjere efikasnog prenosa sredstava osiguranja. Komercijalne banke su unaprijedili sustav prethodnog infmiranja građana o sadržaju ugovora o kreditiranu, više se vremena posvećuje informiranju klijenata i ova mjera je prihvaćena. Međutim, ZOO nije mijenjan i obveza primarne naplate od dužnika ili prijenos mjera osiguranja i dalje predstavljaju određeni problem što u zakonodavstvu što u praksi
14. Aktivniji odnos tijela kaznenog progona prema crnom bankarstvu i lihvarstvu i progon onih koji nude kredit na crno. Poduzimaju se konkretne akcije policije i USKOK-a, ove je godine 17-ero hrvatskih i dvoje slovenskih lihvara optuženo jer je opljačkano 660 zajmoprimaca za 91 milijun kuna. I dalje je problem što ostaje kreditni odnos, nije poništen, i onda se u građanskoj parnici naplaćuje kredit na način koji nije pravedan pa ni u skladu s duhom zakona. Eksponirani u tim kreditnim uredima su oni koji nisu vlasnici i organizatori tog crnog biznisa i ostaje na tijelima kaznenog progona da prave ideologe nemoralnog i nezakonitog posla lociraju i privedu pravdi.
15. U ovršnom postupku da zahtjevi radnika u vezi s plaćama imaju prednost u odnosu na ostale. To nije prihvaćeno iako bi radnici trebali imali prednost.
16. Putem nevladinog sektora, udruga potrošača i bankarskog sektora, ojačati edukaciju i savjetovanje građana o financijskim poslovima i da im se pruži besplatna rpavna pomoć. preporuka je u velikoj mjeri prihvaćena, te je aktivna uloga udruga banaka i potrošača, te Vlade koja ima nacionalni program zaštite potrošača s predviđenim financijskim opismenjivanjem građana. Bilo je više okruglih stolova, seminara i tribina u organizaciji Udruge hrvatskih banaka, Udruge potrošača i Miistarstva gospodarstva.
17. Poticanje projekata socijalnog poduzetništva naročito u odnosu na nezaposlene i prezadužene, a osobito kroz porezne olakšice (paušalni porez). Ta je preporuka u velikoj mejri usvojena, donesena je strategija socijalnog poduzetništva koja je u javnoj raspravi.
18. Poticanje socijalnih paketa proizvoda za prezadužene i siromašne građane uz jasne i transparentne kriterije da se ne naruši tržište. Omogućavanje jeftinijeg korištenja pojedinih usluga, ne samo prehrambenih proizvoda već i pretplate te komunalnih usluga. Djelomično je usvojeno, postoje socijalni dućani, kruh i kava za poslije, ad hoc ili za trajno se osiguraju trgovine u pojedinim gradovima. Tu se javljaju i problemi osobito vezano za trgovačke lance kojima se zbog poreznog sustava više isplati baciti robu kojoj je istekao vijek trajanja ali je upotrebljiva nego je pokloniti.
19. Bankarski sektor da razmisli o ponudi uvođenju održive i socijalno orijentirane ponude pakate proizvoda za otklanjanje prezaduženosti i da se razmisli o konceptu loših banaka i da se kroz taj koncept pokuša pomoći i građanima ne samo bankama. Kroz praksu nekih banaka se dijelovi prijedloga prihvaćaju ali ostaje još dosta rada na toj preporuci. Zasad preporuka o osnivanju tzv. loše banke nije usvojena.
20. Fond solidarnosti dobrostojećih građana i tvrtki koji bi trebao poduprijeti socijalne projekte, pakete socijalnih proizvoda, jednokratne nužne pomoći u slučaju akutnog siromaštva... Bilo je akcija koje su se vezivale na siromaštvo i pomoć građanima, ali Fond nije osnovan iako bi to vrijedilo truda. S tim u vezi Ured Predsjednika s tim u vezi ima pravna ograničenja u vezi s osnivanjem takvog fonda ali predsjednik Josipović će poraditi na tomu da druga državna tijela učini više na tomu.
Jedan vrlo skupi "niškoristi"!