Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture objavilo je svoju računicu zašto je davanje autocesta u koncesiju bolje rješenje od reprograma kredita Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka Zagreb, a što zagovaraju protivnici koncesije.
Kao prednosti koncesije u Ministarstvu navode da se trenutačni kreditni dug HAC-a i ARZ-a od 33 milijarde kuna uplatom koncesijske naknade smanjuje na oko 10 milijardi kuna. A time će, tvrde, kroz idućih 25 godina, građani i država profitirati u dvije ključne stvari: jednokratnom otplatom većeg dijela kredita izbjeći će se plaćanje oko 23 milijarde kuna kamata kad bi se išlo na reprogram kredita, a oslobodilo bi se još oko 22,5 milijarde kuna za nova ulaganja i investicije od trošarina u tih 25 godina, odnosno 40 lipa iz cijene litre goriva, koje su do 2012. išle HAC-u, a sad idu Hrvatskim cestama i željeznicama.
Izračun samo do 2020.
Ostatak od 10 milijardi kuna kredita bi pak vraćao HAC iz trošarina od goriva (20 lipa iz cijele litre goriva koje su mu ostale, op. a.). U Ministarstvu tvrde da bi neprovođenjem koncesije i reprogramom kredita, na kamate uz glavnicu od 33 milijarde kuna, potrošili dodatnih 30 milijardi kuna. Te tvrdnje potkrijepili su tablicom s obvezama po kreditima HAC-a i ARZ-a, ali samo od 2014. do 2020. jer ti krediti, navode, čine 90 posto ukupnog duga. U tablici su za svaku godinu naveli da je godišnja zarada od cestarine 1,1 milijarda kuna, znači ukupno u tih sedam godina 7,7 milijardi. Obveze u tih sedam godina iznose 36,5 milijardi (glavnica i kamate) pa je navedeno da ukupno nedostaje 28,8 milijardi za podmirenje tih obveza. Kalkulacija Ministarstva o novom zaduženju za reprogram tih kredita govori da bi se u tih sedam godina trebalo zadužiti 34,1 milijardu kuna, a tvrde da bi se na to plaćala pet postotna kamata godišnje pa bi u tih sedam godina platili još sedam milijardi kuna za kamate.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da su podaci koje je iznijelo Ministarstvo nevjerodostojni. Kao prvo, navodi, kad se rade takve tablice onda treba napraviti tablicu cijele otplate duga, a ne samo nekoliko godina. To bi u ovom slučaju trebalo učiniti sve do 2055., dakle na 40 godina koliko se planiraju dati autoceste u koncesiju. U tom slučaju bi se vidjelo da nakon otplate kredita slijede godine u kojima HAC-u i ARZ-u ostaje čista dobit. Lovrinčević upozorava da u kalkulaciji Ministarstva nedostaju i ostali prihodi HAC-a i ARZ-a osim cestarine, a zamjera i da nisu ukalkulirali ni rast prihoda na osnovu rasta prometa ili cijene cestarine pa su prihodi isti kroz svih sedam godina.
Bez udjela od trošarina
Lovrinčević isto tako primjećuje da je kao kamata za reprogram dugova uzeta stopa od pet posto, iako se sad Hrvatska zadužuje po kamati od četiri posto. Prema njegovu mišljenju, kalkulacija Ministarstva je zbunjujuća i ne otkriva pravo stanje. Usto, u kalkulaciju nisu uvrštene ni lipe iz cijene goriva, HAC je donedavno dobivao godišnje oko 1,4 milijarde kuna od tih trošarina.
>> Ministarstvo objasnilo zašto se zalaže za koncesiju na autoceste
Sva poanta tzv. "monetizacije" je da se dobija jeftina lova da se državni proračun održi do sljedećih izbora. A potom, tko živ, tko mrtav. Čime će se tada krpati proračunske rupe, to nikoga od naših foteljaša ne zanima.