Prošlotjedni tajni ručak dvojice posvađanih bošnjačkih lidera, Bakira Izetbegovića (SDA) i šefa oporbe Fahrudina Radončića (SBB), organiziran drugog dana Bajrama, nikoga nije ostavio ravnodušnim. Razlog je što svi znaju kako na ukupne procese u BiH izravno utječe (ne)stabilna bošnjačka scena. Ako pomirba rezultira ulaskom oporbenog SBB u vlast, onda će to imati ozbiljne refleksije na unutarnje odnose BiH. Radončićev izborni potencijal donio bi stabilnost županijama, Federaciji i državi. Bez njega sada su sve razine vlasti na klimavim nogama. Zbog toga se gotovo godinu dana nakon izbora vlast još bavi sama sobom i nema snage krenuti u ozbiljnije reforme.
Komplicirani politički sustav u BiH traži mnoge kompromise. Prije svega, moraju se uvažiti izborni rezultati svih triju konstitutivnih naroda. Hrvatska koalicija stranaka HNS, predvođena HDZ-om BiH, na prošlogodišnjim izborima dobila je gotovo 90 posto glasova svoga biračkog tijela. Kod Srba, koalicija koju predvodi Dodik (SNSD, DNS, SP) pobijedila je tek s nekoliko posto koaliciju Saveza za promjene (SDS, PDP, NDP i SRS). Međutim, obje koalicije pojedinačno imaju približno po 40 posto srpske podrške. SNSD je uspio uspostaviti vlast u svom entitetu (RS), a u državnu vlast Izetbegović je zbog animoziteta prema Dodiku uveo manjinsku koaliciju na čelu sa SDS-om. Rezultat je nestabilna većina i u RS i u državi. Slično je i s bošnjačkim biračkim tijelom. U vlasti ih predstavlja SDA. Oni, također, imaju oko trećine bošnjačkog biračkog tijela.
Izetbegović je zbog personalnog sukoba s Radončićem, umjesto njegove narodnjačke stranke (SBB), pokušao osigurati bošnjačku većinu s građanskim DF-om Željka Komšića. Dobio je nestabilnu vlast i u županijama, i u Federaciji, i u državi. Da se kojim slučajem odmah odlučio za Radončića, imao bi 60 posto bošnjačkog biračkog tijela. Time bi učvrstio vlade na svim razinama.
Potencijalne koalicije HDZ-a, SDA i SBB-a u Federaciji BiH imale bi gotovo dvotrećinsku većinu i mogućnost provedbe ustavnih promjena. No, na državnoj razini bez stranaka ljevice, SDP-a i DF-a, vrlo se teško mogu provesti takve reforme. Primjetno je da HDZ i SNSD drže srpsko-hrvatski blok, a da se SDS priklanja SDA stvarajući srpsko-bošnjački blok. Ulaskom Radončića u vlast ove podjele bi se izgubile i stvorio bi se hrvatsko-bošnjačko-srpski blok narodnjačkih stranaka.
Nasuprot njima stvara se blok bošnjačke ljevice. Kralježnicu joj čine SDP i DF. Njihov birački potencijal je gotovo 300 tisuća glasača. Dakle, imaju barem stotinjak tisuća više potencijalnih glasača od Hrvata. Zbog diskriminirajućeg Izbornog zakona, brojnija bošnjačka ljevica može manipulacijama oteti na nacionalnom polju ono što pripada Hrvatima. Još je veća opasnost ako bi se ljevica udružila s narodnjačkim bošnjačkim strankama koje žele urediti BiH kao unitarnu državu. U takvoj eventualnoj koaliciji mogu imati više od pola milijuna glasača. Hrvate bi tada mogli potpuno majorizirati.
Oporbeni bošnjački lider Fahrudin Radončić zagovara BiH kao euroatlantsku državu. Njezin unutarnji ustroj vidi kao državu sa zajamčenim pravima naroda i građana. Žestoko se bori za prava Bošnjaka, ali i protiv dominacije jednih nad drugima. Zato i jest bitno da je netko tko bi sudjelovao u odlučivanju većinskog (bošnjačkog) naroda senzibiliziran prema pravima malobrojnijih. Takvom bi politikom SBB razobličio bošnjačku spregu unitarnog i lijevo-građanskog na štetu Hrvata i Srba. Ako se na pošten način sljedećih tjedana presloži vlast, odmah bi se stvorili uvjeti za pokretanje ekonomskih reformi. Krajnje je vrijeme da se uspostave kriteriji po kojima će se BiH urediti po mjeri svih njezinih naroda i građana. I u kojoj će se moći pošteno birati. Nedorečeno ustrojstvo zemlje generira međusobne sukobe. Izbori su umjesto, praznika demokracije, postali “kamen spoticanja” između nacionalnog (hrvatskog) i građanskog (bošnjačke ljevice). U uređenim pravilima umjesto neprijatelja i oni bi postali konstruktivni saveznici.
Bajramski ručak donio je, čini se, pomirbu bošnjačkih lidera. Do Uskrsa i Vaskrsa trebali bi ih slijediti Hrvati i Srbi. Jedino iskrenom pomirbom i poštenim savezništvom može se pronaći put rješenja krize. Ako se sada konačno njime ne krene, onda BiH ni Bog više ne može pomoći.
>> Vučić: Dat ćemo stotine milijuna eura za bolje odnose Srba, Bošnjaka i Hrvata
Stornirat dejton napravit tri kantona i mir u bosni i hercegovini. To mogu samo razumni politicira tri naroda u BiH .svatko ko voli svoje treba postivat tude a dejton je lose rijesenje kao da su hrvati dosljaci a na da su avnojskim granicama yu prvi put odvojeni od matice drzave a dejton im je oduzo sve.